Naslov
Epidemiološka istraživanja kronične opstruktivne bolesti bronha i pluća u našoj populaciji
(Epidemiological study of chronic obstructive bronchial and pulmonary disease in population of Croatia)

Autori
Mimica, Milorad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova - XVI kongres pneumoftiziologa Jugoslavije i I kongres pneumoftizioloških tehničara Jugoslavije / - Sarajevo, 1979, 246-248

Skup
XVI kongres pneumoftiziologa Jugoslavije i I kongres pneumoftizioloških tehničara Jugoslavije

Mjesto i datum
Sarajevo, Jugoslavija, 08.05.1979. - 11.05.1979

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bolest; bronha; pluća; konična; opstruktivna; istraživanje; epidemiološko; Hrvatska
(disease; bronchial; pulmonary; chronic; obstructive; study; epidemiological; Croatia)

Sažetak
U ovom kratkom referatu iznijeti ću osnovne rezultate našeg istraživanja nespecifične opstruktivne bolesti bronha i pluća u populaciji Socijalističke SR Hrvatske. Ovo naše istraživanje zapsSeli smo prije deset godina uz pomoć i suradnju Odjela za kronične bolesti, Ministarstva zdravlja Vlade Sjedinjenih Američkih Država a nastavljamo ga i danas u okviru istraživačkih programa Instituta uz pomoć Republičke samoupravne interesne zajednice za znanstveni rad. Rezultati i zaključci koje ovdje iznosimo temelje se na ispitivanju respiratornih bolesti u uzorku odrasle populacije iz šest različitih općina Hrvatske, a ispitanici su bili u starosti od 35 do 54 godine života. Popis ispitanika koje smo pozvali na pregled sastavljen je prema epidemiološkim principima na osnovu biračkih spiskova pojedinih općina. U prvom ispitivanju toga uzorka 1969. godine bilo je pregledano 4214 osoba, a u pregledu istih osoba tri godine kasnije bilo je pregledano 3265 osoba. Detaljnije podatke dali smo već u nekim objavljenim radovima. U ovom izvještaju ćemo dati rezultate na četiri osnovna pitanja koja smo sebi postavili. Prvo pitanje na koje smo htjeli dobiti odgovor jest: kako je česta kronična nespecifična bolest pluća u našoj populaciji ove starije dobi. U tablici 1. dali smo kao primjer podatke o prevalenciji pojedinih izoliranih i kombiniranih respiratornih simptoma odnosno nalaza a to su: kronični iskašljaj (kronični bronhitis), napadaji gušenja ili sim¬ptom astme, nalaz FEVi/FVC manji od 60" n i FVC manji od 80% od normale. Vidi se npr. da 34, 0% muškaraca i 16, 2% žena ima jedan ili više respiratornih simptoma. Međutim, 19% muškaraca ima samo kronični iskašljaj a nema druge spomenute znakove respiratorne bolesti. U 5, 6% ispitanika muškaraca nađeno je da je kronični iskašljaj kombiniran sa jednim ili više drugih simptoma. U 9, 3% muške populacije nisu utvrđeni znakovi kroničnog iskašljaja, ali je zabilježen simptom gušenja, ili su nađeni znakovi ventilacione opstrukcije odnosno restrikcije. Zaključno bi se prema tome moglo reći da je kronična respiratorna simptomatologija vrlo česta u našoj populaciji ; Ispitivanje kroničnog iskašljaja otkriva veliki broj bolesnika, ali u populaciji ima još znatan broj bolesnika s nespecifičnim respiratornim oštećenjima -: koji će se moći otkriti tek ventilacionim testovima y Drugo pitanje na koje smo htjeli odgovoriti jest: ! Kakav je prirodni tok nespecifične bronhopulmonalne bolesti u populaciji spomenute starosti? Kao primjer ćemo dati nalaze u 1.572 muškarca u razmaku od 3 godine. Simptom kroničnog iskašljaja utvrdili smo u jednom ili drugom pregledu u 44, 8", o ispitanika, ali samo u 18, 3% utvrdili smo taj simptom u oba ispitivanja. Samo u prvom pregledu a ne u drugom našli smo kronični iskašljaj u 6, 5% a samo u drugom a ne u prvom u 19, 9% ispitanika. Ventilacijski nalaz koji govori za op¬strukciju dišnih putova tj. FEVi/FVC manji od 60% imali smo barem jednom zabilježen u 11, 5% osoba, ali samo u 4, 7% imali smo taj nalaz u iste osobe u razmaku od tri godine. Na osnovu ovoga i sličnih podataka koje smo dobili mogli bi zaključiti da je otprilike samo u jedne trećine osoiba nalaz stvarno kroničan. Tri godine nakon pregleda može se očekivati da će otprilike svaka četvrta osoba izgubiti znakove karakteristične za kroničnu respiratornu bolest, ali će se zato pojaviti znatni broj novih bolesnika. Ipak ovi nalazi ulijevaju izvjesni optimizam da kronična nespecifična bolest pluća nije uvijek progresivna i da treba stvarati uvjete da se što veći broj osoba ublaži bolest odnosno oštećenje. Treće pitanje na koje smo htjeli dobiti odgovor našim istraživanjem jest: Da li urbanizacija odnosno onečišćenje zraka i klima igraju značajnu ulogu u pojavi nespecifične bronhopulmonalne bolesti? Kao primjer dali smo u tablici 3 nalaze respiratornih simptoma kod muškaraca iz gradske i seoske populacije posebno za pušače a posebno za nepušače. Iz ovih tablica se vidi da je ta bolest znatno česta u seoskoj populaciji nego u gradskoj populaciji, iako je koncentracija SO2 i dima u zraku bila u to vrijeme značajno manja u seoskom području. Iz ovih rezultata ne bih smjeli zaključiti da onečišćenje zraka zbog urbanizacije ne igra nikakvu ulogu u nastanku bronhitisa, ali je očito da je ono za sada od znatno manje važnosti nego drugi faktori koji su nepovoljniji u seoskim područjima. Mislimo pri tome da lošiji socio-ekonomski, higijenski i zdravstveni standard našeg seoskog stanovništva dovodi to stanovništvo u nepovoljni ju poziciju što doprinosi razvoju bronhitisa. Napominjemo također da mi nismo našli značajnih razlika u pojavi ove kronične respiratorne bolesti između ispitivanih kontinentalnih i primorskih općina pa prema tome geografski klimatski faktor nije osobito značajan u nastanku te bolesti. Četvrto pitanje za koje smo htjeli dobiti odgovor je: Koliko značenje ima pušenje u nastanku respiratornih simptoma? Iz prije prikazane tablice 2 vidjeli smo da su respiratorni simptomi obično f dva do tri puta češći u pušača nego u ncpušača, ali da ima mnogo osoba sa respiratornim simptomima i kod nepušača. U slijedećoj tablici 4 dajemo kao primjer podatke o respiratornim simptomima obzirom na broj popušenih cigareta u pušača. V Simptom kroničnog iskašljaja, simptom dispneje u ; naporu, nalaz bronhitičnih šumova na plućima, šumova nad trahejom i produženi ekspirij bili su češći što je broj popušenih cigareta bio veći. Jedino < napadaji gušenja nisu značajno vezani s brojem popušenih cigareta. Prosječni ventilacioni volumen • FEVi i FVC i odnos FEVi/FVC su značajno manji što je broj popušenih cigareta veći. Razlika npr, iznosi između najtežih pušača i nepušača u prosjeku 5—10% što je statistički značajno. Također napominjemo da se može uočiti značajna razlika između dva pregleda u pušača i nepušača s tim da pušači prosječno brže gube respiratorni volumen. Prema tome je očito da se pušenje može dovesti u kauzalnu vezu s respiratornim simptomima i oštećenjima. Međutim, često se pušenje okrivljuje kao jedini uzrok nespecifične respiratorne bolesti što sigurno nije. To je faktor na kojega možemo u današnjoj fazi razvitka najviše utjecati. Ipak treba dalje proučavati uzroke kronične opstruktivne bolesti a po mom mišljenju treba misliti na razne oblike neizlječenih respiratornih infekcija što je češće slučaj u lošijim higijenskim i zdravstvenim prilikama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA