Naslov
Prevalencija kroničnih reumatičkih bolesti koštano-zglobnog sustava u SR Hrvatskoj
(Prevalence of chronic rheumatic diseases of bone-joint system in SR Croatia)

Autori
Mimica, Milorad ; Krapac, Ladislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova I "Documenta 1978" - VII kongres reumatologa Jugoslavije / - Beograd : Galenika, 1978, 269-272

Skup
VII kongres reumatologa Jugoslavije

Mjesto i datum
Herceg Novi, Jugoslavija, 1977

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bolesti; reumatičke; kronične; sustav; koštano-zglobni; prevalencija; Hrvatska
(disease; rheumatic; chronic; system; bone-joint; prevalence; Croatia)

Sažetak
Svim reumatolozima je poznato da su degenerativne reumatske bolesti česte, posebice u osoba srednje i starije životne dobi. Međutim, pravu sliku o prevalenciji moguće je dobiti samo planiranim klinićko-epidemiološkim istraživanjem, jer su bolesnici u ambulantama opće medcine i specijalističkim reumatološkim ambulantama selekcionirane skupine. Budući da u Jugoslaviji, koliko je nama poznato, nisu objavljeni podaci niti jedne kliničko-epidemiološke studije populacije s obzirom na degenerativne reumatske bolesti, u toku 1972. godine smo u okviru istraživanja kroničnih kardiorespiratornih bolesti proveli preliminarno istraživanje degenerativne bolesti koštano zglobnog sustava. Epidemiološka studija prevalencije degenerativne bolesti kralježnice i zglobova ekstremiteta provedena je u svijetu prvi puta u Velikoj Britaniji 1957. godine. Kasnije su studije sličnog tipa provedene i u Finskoj, SAD, Japanu, Švicarskoj, Bugarskoj, Švedskoj i Južnoj Africi. U namjeri da uzorak što vjernije predstavlja stanovništvo Hrvatske, slučajnim izborom iz biračkih spiskova tri kontinentalna i tri primorska područja odabrana je populacija stanovnika rođenih između 1915. i 1934. godine. Ispitanici su bili jednakomjerno zastupljeni u oba spola, a odabrani su iz zagrebačkih općina Crnomerec i Centar, te općine Virovitica, Split-Centar, Omiš i Vis. Na pregled se 1972. godine odazvalo 1745 žena (80, 5%) i 1624 muškarca (79, 3%). Dijagnoza degenerativne reumatske bolesti je postavljena na temelju anamnestičkih podataka i standardiziranog kliničkog pregleda. Ako ispitanik nije imao niti subjektivne reumatske smetnje a ni objektivnog nalaza, zabilježen je kao osoba bez reumatskih bolesti i šifriran u standardizirani upitnik oznakom 1. U slučaju kad je ispitanik imao samo subjektivne reumatske smetnje bez funkcionalnih smetnji i objektivnog kliničkog nalaza zabilježen je oznakom 2. Ako je bolesniku objektivno utvrđeno funkcionalno oštećenje ili klinički nalaz na koštano zglobnom sustavu, šifriran je brojevima od 3 do 5, ovisno o težini degenerativne reumatske bolesti. Reumatske bolesti podijelili smo na skupine: degenerativne bolesti kralježnice, degenerativne bolesti zglobova ekstremiteta, reumatoidni artritis, te ostale reumatske bolesti. Rentgenografske pretrage kao i laboratorijske pretrage na reumatske'-bolesti-*, nismo radili jer smo smatrali da bi ih trebalo raditi svim ispitanicima ili niti jednom, da bi se tako držali ujednačenih dijagostičkih kriterija. Usprkos tome, smatramo da je ovakav pristup istraživanju degenerativne reumatske bolesti u ovoj fazi pravilan. Do sličnih su spoznaja u svojim istraživanjima došli Cobb i suradnici9, te Engel i Burch. Podaci su obrađeni u Sveučilišnom računarskom centru u Zagrebu pomoću računara UNIVAC 1100. Na temelju naših istraživanja utvrdili smo da kod ispitanika srednje životne dobi, starih između 38 i 57 godina, skoro kod svake treće osobe (zapravo u 32, 8%) postoje simptomi i/ili klinički znaci degenerativne reumatske bolesti kralježnice ili pak zglobova ekstremiteta. Kako vidimo, to je vrlo impresivan podatak i slaže se s podacima sličnih epidemioloških studija koje su rađene u nekim drugim zemljama. Razmatrajući pojedinačno, degen era ti vn u bolest kralježnice našli smo ; u 22, 2% svih pregledanih osoba. Ona je bila češća u žena (25, 3%) nego li u i muškaraca (18, 9%) i ta je razlika statistički značajna (p < 0.001). Oko 6% ispitivanog stanovništva imalo je i veće ili manje funkcio-nalno-anatomske smetnje, a u samo 0, 05% ispitanika nađen je najteži oblik deigenerativne bolesti kralježnice. Degenerativna bolest zglobova ekstremiteta nađena je u 17, 3% pregledanih, ali samo nešto češće u žena (18, 4%) nego li u muška¬raca (16, 2%) i ta razlika statistički nije bila značajna. U ovim brojevima su navedeni svi stupnjevi bolesti, uključivši i simptomatsko stanje. Međutim, tek kod svake četvrte osobe sa simptomima degenerativnih reumatskih bo¬lesti zglobova našli smo i objektivni nalaz. S obzirom na dobne skupine utvrđena je pravilnost porasta učestalosti de- generativnih reumatskih bolesti s rastućom dobi. Tako su npr. degenerativne bolesti kralježnice i zglobova ekstremiteta u najstarijih ispitanika dvostruko češće nego kod naših najmlađih ispitanika, a razlika u dob^ bila je samo 20 godina. Na grafikonu 1. prikazani su ovi podaci s obzirom na spol i dob ispitanika, te težinu degenerativnih reumatskih bolesti kralježnice i zglobova ekstremiteta. Zanimljiva je i razlika učestalosti degenerativne reumatske bolesti s obzirom na ispitivane regije. Na kartogramu 1. se vidi da je učestalost degenerativnih reumatskih bolesti najveća u području pretežno agrarne regije općine Virovitica i na području općine Split. Najmanje degenerativnih bolesti nađeno je u gradskom području Zagreba i na otoku Visu. Smatramo da su socioekonomski i higijenski uvjeti života i rada faktori koji značajno doprinose ovakvoj raspodjeli učestalosti degenerativnih reumatskih bolesti. U toku ovog istraživanja zabilježili smo i kliničke nalaze koji odgovaraju slici reumatoidnog artritisa. Potvrdili smo nalaze koji su se očekivali, da je to bolest, iako klinički teža, u epidemiološkom smislu znatno rjeđa od degenerativne reumatske bolesti. Našim smo orijentacionim metodama utvrdili prevalenciju reumatoidnog artritisa u 4, 4% žena i 1, 9% muškaraca. Detaljniji podaci ovog istraživanja bit će objavljeni u časopisu Acta medica Jugoslavica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA