Naslov
Kronične bolesti i oštećenja u invalidskih umirovljenika
(Chronic diseases and impairments in invalid retired people)

Autori
Mimica, Milorad ; Janžek, Jasna ; Malinar, Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Zbornik radova "Documenta 1975" - IV Jugoslovenski kongres medicine rada / Savez lekarskih društava SFR Jugoslavije i Udruženje za medicinu rada SFR Jugoslavije - Beograd : Galenika, 1975, 338-339

Skup
IV Jugoslovenski kongres medicine rada

Mjesto i datum
Beograd, Jugoslavija, 08.06.1975. - 13.06.1975

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bolesti; kronične; oštećenja; umirovljenici; invalidski
(diseases; chronic; impairment; people; retired; invalid)

Sažetak
Cilj je ovog saopćenja da se ukratko iznesu uporedni nalazi kroničnih bolesti i oštećenja organizma u jednoj grupi invalidskih umirovljenika i odgovarajućoj populaciji. Mi smo ispitivali i analizirali uzorak od 100 invalidskih umirovljenika, 50 muškaraca i 50 žena. Muškarci su u prosjeku bili stari 54 god., a žene 49 godina. Kontrolna grupa sastojala se od muškaraca i žena iz radne populacije iste dobi, spola i boravišta. Oni su bili pregledani u toku jedne epidemiološke studije istim kliničkim i laboratorijskim metodama. Zdravstveno oštećenje, odnosno nalaze bolesti, bilježili smo na osnovu 80 unaprijed definiranih i standardiziranih kategorija bolesti. Osim toga, nalaz pojedinih bolesti okarakteriziran je u 4 stupnja, od suspektne bolesti (stupanj 2) do najteže mogućeg stanja (stupanj 5). Bilježeno je i odsustvo bolesti (1). Posebno su bilježena i stanja nakon traume i intoksikacija. Prilikom postavljanja dijagnoze za pojedinu kategoriju bolesti ili oštećenja, liječnik se, osim detaljne anamneze i kliničnog pregleda, služio nalazom EKG (12 odvoda), spirograma (FVC i FEVi), malim kemijskim pregledom urina, he¬moglobina u krvi i nalazom sedimentacije eritrocita. Rezultati Na osnovu ovakvog pregleda, u kontrolnoj grupi od 100 osoba našli smo 730 bolesnih stanja ili oštećenja, što znači 7, 3 bolesti po osobi (štand, devijacija 2, 22). Broj bolesti po jednoj osobi kretao se od 2—12 dijagnoza. U 100 invalidskih umirovljenika iste dobi i spola našli smo 1730 bolesti, tj. 17, 3 bolesti po osobi (st. devijacija = 4, 04). Broj bolesti se kretao od 10— / 28 dijagnoza po jednom invalidu. Broj bolesti u invalida rada je, dakle, bio 2, 4 puta veći nego u odgovarajućoj kontrolnoj grupi. Razlike su bile statistički veoma značajne. Ako se defekt zubala i refrakcione anomalije, koji su česti i u jednih i drugih ispitanika, ne uzimaju u obzir kao bolesti, onda smo na 100 ljudi radne populacije našli 570 bolesti ili 5, 7 po čovjeku, a na 100 invalidskih umirovljenika 1.540 bolesti ili 15, 4 po jednom invalidskom penzioneru. To je 2, 7 X više nego u kontrolnoj grupi.  Ako se usporede samo najteža stanja (stupanj 4—5), onda se u uzorku radne populacije nađe 0, 3 bolesti po osobi, a u invalidskih umirovljenika 1, 7 bolesti po osobi, tj. 5, 7 puta više. Analizirajući nalaze za 80 pojedinih kroničnih bolesti vidi se da su na¬đene veoma značajne razlike u prevalenciji slijedećih stanja: tuberkuloza pluća, dermatomikoza, neuroza, ishijas i slično, gluhoća, nagluhost i druge kro¬nične bolesti uha, hipertenzije s oštećenjem srca, arteorioskleroza perifernih arterija, hemoroiđi, nespecifična kronična bronhopulmonalna bolest, kronični faringitis, gastritis i ulkus, kolitis i slična stanja, pijelonefritis, bolesti uterusa, kožne infekcije i ekcemi, reumatoidni artritis, osteoartroza kralježnice i zglobova, pedes plani te oštećenja nakon traume. Zanimljivo je napomenuti da nismo našli značajnih razlika u nalazu adipozitas ili malnutricije između invalidske i kontrolne grupe. Isto tako, nema većih razlika u navici pijenja alkohola i pušenja između jedne i druge grupe ispitanika. Moglo bi se mnogo diskutirati u vezi svih ovih nnalaza. Mi bismo, međutim, samo istakli da ovaj rad govori u prilog tome da u ocjeni invalidnosti i preostale radne sposobnosti, između ostalog, treba uzimati u obzir i globalno zdravstveno oštećenje pojedinog ispitanika, tj. nalaz tzv. malih bolesti. Čovjek živi, radi i umire kao cjeloviti organizam. To invalidske komisije obično i spontano uzimaju u obzir, iako u nalazima ne pišu sve dijagnoze. Mi smo' kako se vidi, u naših invalidskih umirovljenika našli i do 28 »bolesti« u prosjeku po jednom invalidskom umirovljeniku 17 bolesti od 80 mogućih. Pitanje je koliko bi se pravovremenim liječenjem i sprečavanjem mnogih, relativno blagih, patoloških stanja mogla prevenirati invalidnost i prerana smrt. To je ogromno područje za istraživanje i prkatični medicinski rad. Čini nam se da bi bilo vrijedno dalje istraživati ovakvim, relativno jednostavnim, pristupom ovo kompleksno i aktuelno područje problema suvremenog civiliziranog čovječanstva, a medicine posebno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA