Pregled bibliografske jedinice broj: 77195
Sela župa Konjevrate i Pokrovnik u srednjem vijeku
Sela župa Konjevrate i Pokrovnik u srednjem vijeku // Sela šibenskog zaleđa župa Konjevrate i Mirlović Zagora u prošlosti / Gulin, Ante (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2005. str. 113-136 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 77195 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sela župa Konjevrate i Pokrovnik u srednjem vijeku
(Villages of the Parishes of Konjevrate and Pokrovnik in the Middle Ages)
Autori
Gulin, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Sela šibenskog zaleđa župa Konjevrate i Mirlović Zagora u prošlosti
/ Gulin, Ante - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2005, 113-136
Skup
Sela šibenskog zaleđa župa Konjevrate i Mirlović Zagora u prošlosti
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.11.2002. - 16.11.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
srednji vijek; Konjevrate; Mirlović Zagora; društvena povijest; kulturna povijest; gospodarska povijest
(the middle Ages; Konjevrate; Mirlović Zagora; social history; cultural history; economic history)
Sažetak
U radu se opširnije iznosi prošlost župa Konjevrate i Pokrovnik u srednjemu vijeku koje se kao lokaliteti prvi put spominju u darovnici kralja Bele IV. iz 1251., kojom se određuju granice šibenskog distrikta. Taj je prostor bio naseljen još od najstarijih vremena, od neolitika i antike do srednjega vijeka, raznim narodima, Ilirima, Rimljanima, Avarima i Slavenima te, naposljetku, Hrvatima koji na njemu obitavaju još od 8./9. st., sve do danas. Prošlost obiju župa bila je usko i neraskidivo vezana za životnu prošlost grada Šibenika i njegove statutarne odredbe koje su bile usklađene s mletačkom vlašću na tom području šibenskog distrikta. Relativno miran život na tom prostoru prekinula je 1468. godine provala Osmanlija koji su opustošili obje župe i njihova sela čije je stanovništvo jako nastradalo te je dio bježo prema Šibeniku i otocima, dok se drugi dio razbježao ili ostao pod njihovom vlašću sve do konačnog oslobođenja tih krajeva potkraj 17. stoljeća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA