Naslov
Od internacionalnog do nacionalnog: arhitekt Ivan Zemljak i dvije rezidencije ustaških vlasti u Zagrebu
(From The International To The National: Architect Ivan Zemljak And The Two Zagreb Mansions Of The Ustashi Regime)

Autori
Bagarić, Marina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Arhitekturna zgodovina / - , 2014

Skup
Arhitekturna zgodovina: arhitektura in politika

Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 28.11.2014. - 29.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
vernakularni modernizam; internacionalni stil; škole; vrtići; vile
(vernacular modernism; international style; schools; kindergarten; villa)

Sažetak
Godine 1944. dovršena je u sjevernome dijelu Zagreba gradnja i opremanje vile Prekrižje – reprezentativnoga objekta za službene inozemne posjetitelje grada. Nadahnuta vernakularnim, tradicijskim stilom, vila Prekrižje u cjelini i u detalju predstavlja vjerojatno najbolji primjer hrvatske Heimatschutzarchitektur. U gotovo neizmijenjenom stanju očuvana je do danas u rezidencijalnom kompleksu hrvatskoga predsjednika te služi i dalje za smještaj visokih gostiju, državne prijeme i sastanke. Nešto sjevernije od vile Prekrižje, u gustoj sljemenskoj šumi nalazila se vila Rebar, podignute između 1931. i 1933. kao „ljetnikovac gradskog načelnika“. Danas devastirana vila Rebar bila je izgrađena u stilu planinskih ladanjskih kuća, sa strmim krovovima, prizemljem obloženim grubo obrađenim kamenom i brvnima obloženim ziđem gornjih etaža. Tu je vilu, po smještaju i pojavnosti neodoljivo sličnu Hitlerovu bavarskom Berghofu, za svoju povremenu rezidenciju i sklonište 1941. odabrao poglavar Nezavisne države Hrvatske Ante Pavelić. Arhitekt-autor vile Prekrižje i koautor vile Rebar bio je Ivan Zemljak (Zagreb, 1893.-1963.), dugogodišnji pročelnik Gradskoga građevnoga odsjeka i jedan od najvažnijih predstavnika hrvatske međuratne arhitekture, čiji su inovativni koncepti školskih i vrtićkih zgrada stvaran doprinos zagrebačkom i hrvatskom arhitektonskom modernizmu. Već sredinom 1930-ih Zemljak je u svojim projektima škola i vrtića počeo na originalan i decentan način spajati internacionalni stil i elemente hrvatske tradicijske i lokalne arhitekture. Autor s takvim osobnim afinitetima očito se idealno 1940-ih godina uklopio u aktualne, nacional- socijalističkom Njemačkom diktirane trendove reprezentacije nove hrvatske vlasti, ostavši pri tome, ipak, u kreiranju funkcionalnih prostora apsolutno vjeran svojim modernističkim ishodištima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA