Pregled bibliografske jedinice broj: 771818
Matoševa simptomatologija moderniteta: modernizam, bodelerizam, dekadencija
Matoševa simptomatologija moderniteta: modernizam, bodelerizam, dekadencija // Matoš u Parizu / Vrhovac, Yvonne (ur.).
Zagreb: FF Press, 2015. str. 67-82 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 771818 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Matoševa simptomatologija moderniteta: modernizam, bodelerizam, dekadencija
(Symptomatology of modernity in A.G. Matoš's Work: Modernism, Baudelaireanism, Decadentism)
Autori
Petlevski, Sibila
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Matoš u Parizu
/ Vrhovac, Yvonne - Zagreb : FF Press, 2015, 67-82
ISBN
9789531755436
Skup
Matoš u Parizu
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
modernizam; bodlerizam; dekadencija; A.G. Matoš
(Modernism; Baudelaireism; Decadence; A. G. Matoš)
Sažetak
Rad se bavi Matoševim tematizacijama simptomatologije moderniteta ; njegovim dvostrukim, književnim i književno- kritičkim, interesom za civilizacijsku dimenziju moderniteta i za teme suvremenoga života. Prvi dio posvećen je definiciji bodlerizma kao "latentnog stanja moderne duše" (1907). U drugome dijelu analiziramo pripovijest Miš (1899) s naglaskom na Matoševoj persiflaži dekadentnoga stila. Premda je odabrana proza naizgled usko vezana uz austro-ugarski kulturni milje, autor u njoj daje kritiku simptomatologije europskoga fin de siècle-a u cjelini. Matoš ironizira dekadenciju kao kulturološku kategoriju, ispisujući istodobno duhovitu persiflažu dekadentnoga književnog stila. Aludira se na pojmove iz priručnika psihijatrije na prijelazu stoljeća koji postaju ključne riječi moderne epohe prije početka popularnosti Freudove psihoanalize: npr. “folie raisonnante”, pojam kojega je uveo Pinel 1812, a koji će na početku dvadesetog stoljeća postati dijelom modernoga repertoara kulturoloških općih mjesta. Egoizam modernoga subjekta Matoš vezuje uz “moral insanity” (pojam je uveo 1835. Prichard, naslonivši se na Pinelovu i Esquirolovu definiciju manie sans délire). U trećemu dijelu teksta, usporedbom Matoševih stavova o rasapu modenoga subjekta i degeneraciji društva sa stavovima M. Nordaua (Entartung, 1892), ali i čitanjem Matoša u svjetlu nekih postavki Spenglera i Bergsona, vraćamo se definiciji bodlerizma na razmeđu francuske dekadencije s jedne strane, te slavenskog književnog demonizma, s druge strane. Na samome kraju teksta upozoravamo na intrigantnost čitanja Matoša u kontekstu recentnih tematiziranja «dekadencije» postmodernoga društva.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
