Pregled bibliografske jedinice broj: 771598
Integracija digitalnog i digitaliziranog gradiva u jedinstveni arhiv elektroničkih zapisa
Integracija digitalnog i digitaliziranog gradiva u jedinstveni arhiv elektroničkih zapisa // 12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture / Faletar Tanacković, Sanjica (ur.).
Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009. str. 53-70
CROSBI ID: 771598 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Integracija digitalnog i digitaliziranog gradiva u jedinstveni arhiv elektroničkih zapisa
(Integration of Digitized and Digitally-Born Materials into Homogeneous Archive of Electronic Records: Preparations for Building of Digital Archive in Croatian Agency for Medicinal Products and Medical Devices)
Autori
Rajh, Arian ; Stančić, Hrvoje
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
12. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
Urednik/ci
Faletar Tanacković, Sanjica
Izdavač
Hrvatsko knjižničarsko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2009
Raspon stranica
53-70
ISBN
978-953-6001-62-0
Ključne riječi
dokumentacija o lijeku, eCTD format, NeeS format, digitalni arhiv, elektronički zapis, otvoreni arhivski informacijski sustav, pouzdani elektronički repozitoriji, IPA projekt, PCM metoda
(drug documentation, eCTD format, NeeS format, digital archive, digital record, open archival information system, trusted digital repository, IPA project, PCM method)
Sažetak
Od prvih projekata digitalizacije u privatnom sektoru i u javnim institucijama prošlo je već dosta godina. Dio većih poduzeća, javnih ustanova ili ustanova s javnim ovlastima su dovršile ili barem započele projekte digitalizacije svojih fondova. Međutim, kako su u međuvremenu počele zaprimati, obrađivati i arhivirati elektroničke zapise, počelo se postavljati pitanje kako integrirati digitalizirano i digitalno stvoreno gradivo u jedinstveni arhivski informacijski sustav. Takav sustav može unaprijediti učinkovitost organizacije u poslovanju, utjecati na poboljšavanje servisa prema klijentima i na izvršavanje obveza prema arhivskom zakonodavstvu. Iako arhivisti ne mogu ponuditi tehnička rješenja, oni mogu biti vrlo korisni članovi projektnih timova zbog svojih kompetencija i poznavanja principa organizacije zapisa i njihove integracije u fondove te planiranja procesa očuvanja gradiva. Tako teorijske postavke organizacije gradiva u serije, kontinuuma arhivskog gradiva, revizija pojma životnog ciklusa u suvremenom poslovanju, planiranje procesa očuvanja i primjena funkcija otvorenog arhivskog informacijskog sustava mogu i moraju postati temelji na kojima će se izgrađivati kvalitetni i suvremeni sustavi. Takvi sustavi se danas stvaraju da bi poduzeće ili ustanova mogli pospješiti svoje poslovanje i odgovoriti na obveze prema nadležnim tijelima i prema građanima, u svrhu dokazivanja ispravnosti poslovanja i dokumentiranja društvene realnosti. Definirat će se pojmovi relevantni za pripremu digitalnog arhiva, identificirati osnovni teorijski temelji i navesti relevantne norme koje treba uvažiti. Za potrebe prikaza opsega posla uspostave digitalnih arhiva uzeti su primjeri iz ustanova koja posreduju između multinacionalnog privatnog sektora, u ovom slučaju farmaceutske industrije, te korisnika na pojedinom nacionalnom tržištu lijekova. Te ustanove su nacionalna tijela zadužena za kontrolu kvalitete lijekova i medicinskih proizvoda. Ukratko će se opisati suvremeni arhivski informacijski sustavi za rad s dokumentacijom o lijeku, digitalni sustav belgijske Federalne agencije za lijekove (FAGG/AFMPS) i portugalske Agencije za lijekove (INFRAMED). Na kraju rada prikazat će se priprema projekta digitalizacije i uspostave digitalnog arhiva u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode RH.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
Napomena
Izlaganje
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb