Pregled bibliografske jedinice broj: 771512
Bioprognoza nekad i danas u Hrvatskoj
Bioprognoza nekad i danas u Hrvatskoj // Bio-prognosis symposium / Čulig, J ; Resanović, B ; Herljević, I (ur.).
Zagreb: Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, 2003. str. 8-9 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 771512 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bioprognoza nekad i danas u Hrvatskoj
(Bio-prognosis in Croatia, before and today)
Autori
Resanović, Branislava ; Momirović, Aleksandar ; Peternel, Renata ; Čulig, Josip ; Šostar, Zvonimir ; Herljević, Ivona
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Bio-prognosis symposium
/ Čulig, J ; Resanović, B ; Herljević, I - Zagreb : Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, 2003, 8-9
ISBN
953-6998-13-0
Skup
Bio-prognosis symposium
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.11.2003. - 29.11.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
bioprognoza; anketa
(bio-prognosis; questionnaire)
Sažetak
Od najstarijih vremena u ljudi je postojalo saznanje o svezi zdravlja i atmosferskih prilika. U Hrvatskoj se "prva iskrica znanosti koja je pokušala rasvijetliti svezu meteorologije i medicine" pojavila već u 16. st. Mnoge zemlje (USA, Njemačka, Austrija, Slovenija) već čitav niz godina objavljuju bioprognoze. U Zagrebu je prva bioprognoza, u sadašnjem obliku, objavljena 3. 3. 2003. Cilj: prikazati algoritam nastanka bioprognoze za Zagreb i okolicu. Ispitati informiranost i stav o bioprognozi te utjecaj vremenskih prilika na raspoloženje stanovništva. Metode: istraživanje je provedeno 2003. godine među stanovništvom Zagreba i okolice. Anonimnom anketom je obuhvaćeno 600 osoba. Svi dobiveni podaci obrađeni su deskriptivno-analitičkom metodom. Rezultati: od ukupno anketiranih samo 15% ne zna za bioprognozu, dok 16% redovito prati, a 68% ponekad prati biometeorološku prognozu. Od ukupnog broja ispitanika 77% je izjavilo da osjeća utjecaj vremena na raspoloženje. Taj broj među kroničnim bolesnicima iznosi 90%. Bezvoljnost i pospanost je najčešća promjena raspoloženja kao posljedica vremenskih prilika. Sparno vrijeme je ono koje najviše smeta ispitanicima. Kao ostale smetnje zbog vremenskih prilika najveći broj ispitanika je naveo glavobolju. Zaključak: rezultati pokazuju vrlo dobru informiranost o projektu biometeorološke prognoze. Također se može zaključiti da je među ispitanicima vrlo visok udio osoba koje osjećaju utjecaj vremenskih promjena na raspoloženje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Profili:
Aleksandar Momirović
(autor)
Zvonimir Šostar
(autor)
Renata Peternel
(autor)
Josip Čulig
(autor)
Branislava Resanović
(autor)