Naslov
Sestrinska procjena i intervencije u suzbijanju boli
(Nursing assessment and interventions in suppressing pain)

Autori
Vrdoljak, Neda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Zdravstveno veleučilište

Mjesto
Zagreb

Datum
08.04

Godina
2015

Stranica
41

Mentor
Kovačević, Irena

Ključne riječi
Bol; Bolesnik; Medicinska sestra; Farmakološko i nefarmakološko liječenje boli; Edukacija
(Pain; Patient; Nurse; Pharmacological and non-pharmacological treatment of pain; Education)

Sažetak
Prema definiciji Svjetskog udruženja za bol (IASP – International Association for the Study of Pain) "bol je neugodan emocionalni i osjetni doživljaj povezan sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva". IASP je osnovan 1973. u SAD-u. Preporuke IASP-a prihvatilo je veliki broj europskih zemalja koje su 1995. godine osnovale Europsko udruženje za bol (EFIC), koje vrlo energično potiče razvoj medicine boli kao nove djelatnosti. S tim ciljem EFIC je 2001. godine pokrenuo globalni projekt Europa protiv boli (EAP) kojeg je prihvatilo 26 europskih zemalja, a sljedeće godine i Hrvatsko društvo za bol postaje član ovih velikih svjetskih udruga. 15. listopada – svijetski dan liječenja boli. Algologija je znanost o boli, koja se razvija iz pretpostavke da čovjek ne treba trpiti bol jer je tada bitno narušena njegova kvaliteta života. U Hrvatskoj danas postoje i ambulante koje se bave liječenjem boli, a njihov popis možemo pogledati na stranici Hrvatskog društva za liječenje boli. Bol je najčešća zajednička osobina svih bolesnika. Bol može biti rezultat bolesti, dijagnostičkih postupaka, medicinskih zahvata ili samog liječenja. Pristup liječenju boli i simptoma globalni je problem, a pravo na život bez boli temeljno je ljudsko pravo. Bol je neugodan osjet koji ukazuje da je tijelo oštećeno ili mu prijeti ozljeda. Razlikujemo akutnu od kronične boli. Akutnu bol još nazivamo svrhovita bol jer nas upozorava i brani od daljnjeg ozljeđivanja dok kronična bol gubi svoju ulogu i postaje bolest sama za sebe. Medicinska sestra provodi najviše vremena uz bolesnika koji osjeća bol i stoga ima mogućnost pridonijeti bolesnikovom smanjenju ili uklanjanju boli. Liječnik traži uzrok bolesnikove boli i liječi ga, a medicinska sestra uz liječnika palijativno liječi bol. Kod mnogih bolesnika brzo oslobađanje od boli po značenju je isto što i prestanak bolesti, mada znamo da smanjenje ili uklanjanje boli ne znači nužno i liječenje uzroka boli. Medicinska sestra s obzirom na sve te različitosti mora svakog bolesnika shvatiti ozbiljno jer je bol neugodan subjektivan osjećaj i boli onoliko koliko bolesnik kaže da boli. Uspjeh liječenja boli ovisi o: 1. Pravilnoj procjeni boli 2. Pravilnom liječenju boli 3. Reevaluaciji procjene i liječenja boli. Za uspješno liječenje boli važna je edukacija bolesnika o boli. Postoje brošure koje su namijenjene bolesnicima, a u kojima se opisuju pojedine vrste boli te mogućnosti liječenja pojedinih bolnih entiteta. Razlikujemo farmakološko i nefarmakološko liječenje boli (ultrazvučna terapija, laseroterapija, magnetoterapija, TENS, akupunktura). Postoji još i minimalno invazivno liječenje boli, npr. blokada „trigger točki“, pojedinačna blokada zglobova. Dva su polazišta za procjenu, planiranje i izvođenje intervencija, te kasniju procjenu boli. Prvo je da medicinska sestra vjeruje bolesniku da ga boli kada on to kaže, a drugo je da bolesnik ne mora nužno verbalizirati bol.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA