Pregled bibliografske jedinice broj: 771080
Zakonska regulacija i pravna priroda prekoračenja granica nužne obrane kao ispričavajućeg razloga de lege lata et de lege ferenda
Zakonska regulacija i pravna priroda prekoračenja granica nužne obrane kao ispričavajućeg razloga de lege lata et de lege ferenda // Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 22 (2015), 1/2015; 125-151 (domaća recenzija, izvorni znanstveni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 771080 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zakonska regulacija i pravna priroda
prekoračenja granica nužne obrane kao
ispričavajućeg razloga de lege lata et de lege
ferenda
(Legal regulation and legal nature of the
excusable excess of the limits of self defence
de lege lata et de lege ferenda)
Autori
Herceg Pakšić, Barbara
Izvornik
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (1330-6286) 22
(2015), 1/2015;
125-151
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni
Ključne riječi
kazneno pravo ; krivnja ; nužna obrana ; ispričavajući razlog ;
(criminal law ; culpability ; self-defence ; grounds of excuse)
Sažetak
Promijenjenom koncepcijom krivnje u Kaznenom zakonu, nastalom zbog emanacije normativnih teorija krivnje, u opći dio hrvatskog kaznenog prava uvedena su dva ispričavajuća razloga. Njima se, ukoliko su zadovoljeni zakonski preduvjeti, pripisuje učinak eliminacije krivnje, a time i nepostojanja kaznenog djela. Prvi takav razlog jest ispričavajuća krajnja nužda, a drugi je prekoračenje granica nužne obrane. U tom smislu, nije kriv onaj tko je granice nužne obrane prekoračio zbog "ispričive jake prepasti prouzročene napadom". Time je odredba donijela znatnu promjenu u odnosu na prethodno uređenje koje nije poznavalo takav pravni učinak.Osnovni problem regulacije ovog ispričavajućeg razloga odnosi se na selektivno privilegiranje određenih afektnih situacija i ekscesa. Iako su konstrukciji te nove odredbe kao uzor poslužile relevantne odredbe poredbenih kaznenih zakonodavstava, treba reći kako o njima ne postoji consensus omnium unutar kaznenopravne teorije. U prvom redu to se odnosi na odredbu §33 njemačkog Kaznenog zakon koja, iako se smatra ispričavajućim razlogom, svojim specifičnim zakonskim izričajem opravdano ostavlja mjesta i drukčijem tumačenju ekscesnog ponašanja tog tipa. Rad se bavi analizom pozitivne hrvatske odredbe o prekoračenju granica nužne obrane kao ispričavajućeg razloga u kontekstu mogućih poboljšanja predmetne regulacije de lege ferenda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Criminal Justice Abstracts
- ProQuest Criminal Justice Periodical Index