Naslov
Utjecaj laktoovovegetarijanske prehrane u prevenciji srčanožilnih bolesti
(Impact of lactoovovegetarian diet in the prevention of cardiovascular disease)

Autori
Šoštarić, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Zdravstveno veleučilište

Mjesto
Zagreb

Datum
13.05

Godina
2015

Stranica
32

Mentor
Pavić, Eva

Ključne riječi
Vegetarijanstvo; Krvožilne bolesti
(Vegetarianism; Cardiovascular diseases)

Sažetak
U ovom radu je predstavljena laktoovovegetarijanska prehrana i njezini mehanizmi djelovanja, pozitivni i negativni učinci na ljudski organizam te terapijsko djelovanje laktoovovegetarijanske prehrane na bolesti srčanožilnog sustava. Laktoovovegetarijanska prehrana spada u podskupinu vegetarijanske prehrane koja je u današnjici sve popularniji dijetetski režim s dokazanim terapeutskim učincima na ljudski organizam. Zanimljivo je kako se vegetarijanstvo spominje već u 6 st.pr. Kr kada su Pitagora i njegovi sljedbenici prakticirali vegetarijansku dijetu iz nutricionističkih i etičkih razloga. Iako je u uporabi već stoljećima, tek u zadnjem desetljeću suvremena znanost prihvaća učenje Hipokrata koji je zagovarao hranu kao lijek. Ovaj način prehrane temelji se na smanjenom unosu zasićenih masnoća i razine kolesterola u krvi, te povećanoj konzumaciji prehrambenih vlakna, vitamina, minerala, antioksidansa karotenoida, flavonoida te brojnih drugih fitokemikalija. Takav tip prehrane isključuje konzumaciju mesa, ali obuhvaća ostale namirnice životinjskog podrijetla ; jaja, mlijeko i mliječne proizvode. Niža razina kolesterola u krvi, niži krvni tlak, manji rizik od hipertenzije, prevencija mnogih srčanožilnih bolesti, dijabetes tipa 2 samo su neki od pozitivnih učinaka koje ima laktoovovegetarijanska prehrana na ljudski organizam. Uz brojne pozitivne učinke, ovaj dijetalni režim ima i svoju negativnu stranu. Razne studije pokazale su da neadekvatan unos namirnica može prouzročiti manjak vitamina B12 , vitamina D i A, kalcija, cinka, omega 3 masne kiseline te povremeno željeza. Ukoliko se izradi adekvatan plan prehrane u skladu s medicinskim preporukama, tada taj način prehrane ne mora nužno značiti manjak potrebnih suplemenata i vitamina, on može znatno pomoći kod mnogih zdravstvenih oboljenja, upalni stanja i kroničnih bolesti. Po svemu sudeći, laktoovovegetarijanska prehrana može biti jako dobra vrsta sekundarne prevencije ako se na vrijeme započnu planirati sve faze životnog ciklusa, i ako se izbalansira prehrana prema preporukama nutricionista. Ovaj dijetetski režim pomaže u borbi protiv srčanožilnih bolesti čije je oboljenje i dalje glavni uzrok smrti u cijelom svijetu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA