Naslov
Zdravstvena njega bolesnika sa shizofrenijom
(Health care of patients with schizophrenia)

Autori
Erdelj, Jasmina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Zdravstveno veleučilište

Mjesto
Zagreb

Datum
16.06

Godina
2015

Stranica
27

Mentor
Sedić, Biserka

Ključne riječi
Shizofrenija; Medicinska sestra; Liječenje shizofrenije
(Schizophrenia; Nurse; Schizophrenia treatment)

Sažetak
Shizofrenija je teška duševna bolest-poremećaj funkcije mozga uslijed kojeg oboljela osoba ima iskrivljenu sliku stvarnosti i ne može razlikovati stvarne od nestvarnih doživljaja, dovodi do poremećaja važnih psihičkih funkcija i ponašanja, s izrazitim oštećenjem socijalnog, radnog i obiteljskog funkcioniranja. Ime bolesti dolazi od grčkih riječi schizo = cijepam i fren = razum. Bolest je do početka dvadesetog stoljeća bila poznata pod nazivom Dementia precoex, a E.Bleuer je 1911. godine upotrijebio izraz shizofrenija. Prema podatcima SZO-a, od shizofrenije trenutačno boluje 45 milijuna ljudi u svijetu. Broj oboljelih u SAD-u je 2, 5 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj 18 000. Rizik obolijevanja od shizofrenog poremećaja tijekom života iznosi 0, 5-1 posto. Godišnje se registrira 2-4 slučaja novooboljelih na 1 000 stanovnika. U smislu učestalosti pojave bolesti vezane uz spol, od shizofrenije podjednako oboljevaju žene i muškarci, a kod većine ljudi pojavljuje se između 15. i 25. godine života. Istraživanja pokazuju da je rizik obolijevanja najveći u muškaraca između 15.-24. godine, a u žena između 25.-34.godine. Prognoza je kod žena nešto bolja zbog kasnijeg početka bolesti. Prisutne su i tvrdnje o većoj učestalosti shizofrenije u osoba rođenih zimi, što se pokušava objasniti većom učestalošću intrauterinih i perinatalnih oštećenja mozga virusnim infekcijama, hipovitaminozom zbog promjene prehrane, te niskim temperaturama. Shizofrenija se prepoznaje po karakterističnim simptomima, postoji više klasifikacija simptoma koji se pojavljuju u shizofreniji. Najpoznatija je podjela na primarne i sekundarne ili kako se još nazivaju simptomi prvog i drugog reda po Schneideru. Bleurer dijeli simptome shizofrenije na fundamentalne ili osnovne i sporedne ili akcesorne. Fundamentalni simptomi ne moraju dominirati u kliničkoj slici, ali su bitni za dijagnozu shizofrenije. Poznati su pod nazivom 4A i uključuju: asocijalnu slabost, afektivna neadekvatnost, ambivalencija i autizam. U novije vrijeme sve se više ističe podjela na pozitivne i negativne simptome. Ti simptomi se dijele na: pozitivne, negativne, afektivne (simptome promijenjenog raspoloženja) i kognitivne (spoznajne). Etiologija shizofrenije još nije poznata, a istražuju se biološki, psihološki i socijalni etiološki čimbenici. Nakon što je postavljena dijagnoza shizofrenije, važno je započeti liječenje što je ranije moguće, jer svako odgađanje početka liječenja smanjuje uspješnost. U radu s oboljelim i članovima njegove obitelji uz liječnika važnu ulogu ima i medicinska sestra. Uloga medicinske sestre u radu sa shizofrenim bolesnicima je velika, budući da je medicinska sestra osoba koja najviše vremena provodi s bolesnikom. Sestrinske dijagnoze trebaju biti usmjerene prema pacijentu i njegovim potrebama. Kako bi određeni problem riješila, medicinska sestra treba odabrati najprikladnije intervencije, odnosno, treba napraviti odgovarajući plan zdravstvene njege. Budući da su shizofreni bolesnici često u svijetu svojih halucinacija, promjenjena su mišljenja i ponašanja, sumnjičavi, a ponekad čak i agresivni, medicinska sestra treba posjedovati određene vještine komunikacije u radu s takvim bolesnicima. Potrebno je da uspije uspostaviti povjerljiv odnos s bolesnikom, jer njezin rad uključuje i edukativne mjere, što bolesnik može prihvatiti samo od osobe u koju ima povjerenja. Krajnji cilj zdravstvene njege je podići kvalitetu života bolesnika na najveću moguću razinu, počevši od zadovoljavanja osnovnih potreba do reintegracije u društvenu zajednicu. Rad medicinske sestre sa shizofrenim bolesnicima zahtijeva veliko znanje, strpljivost, poznavanje i posjedovanje određenih vještina. Medicinske sestre olakšavaju bolesnicima vlastitu zdravstvenu promociju kroz podučavanje, podršku, upoznavanjem s tehnikama rješavanja problema, te razvijanjem vještina za nošenje s problemima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA