Pregled bibliografske jedinice broj: 770564
Provođenje mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja od 1998. do 2008. godine
Provođenje mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja od 1998. do 2008. godine // Socijalna psihijatrija, 37 (2009), 3; 123-128 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 770564 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Provođenje mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja od 1998. do 2008. godine
(Enforcement of psychiatric safety measures in the period from January 1, 1998 till December 31, 2008)
Autori
Buzina, Nadica ; Goreta, Miroslav ; Jukić, Vlado ; Peko Čović, Ivana ; Jolić, Ivana ; Krajačić, Romel
Izvornik
Socijalna psihijatrija (0303-7908) 37
(2009), 3;
123-128
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
mjera sigurnosti; smanjena ubrojivost; kazneno djelo; poremećaj ličnosti; PTSP
(safety measure; diminished responsibility; criminal offence; personality disorder; PTSD)
Sažetak
Osnovni cilj istraživanja bio je ispitati odnos indikacija za preporučivanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja od početka 1998. do konca 2008. prema stupnju redukcije ubrojivosti, prema vrsti kaznenih djela i prema dijagnostičkim kategorijama. Uzorak je sačinjavalo 95 ispitanika koji su u tom razdoblju bili upućeni na provođenje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja u Centar za forenzičnu psihijatriju Psihijatrijske bolnice Vrapče. Značajniji stupanj redukcije ubrojivosti (srednji, srednji do teži, u značajnoj mjeri) evidentiran je u 53% ispitanika. Prema strukturi kaznenih djela najčešće kazneno djelo zbog kojeg je preporučena sigurnosna mjera bilo je nasilničko ponašanje u obitelji i zapuštanje i zlostavljanje djece koje je zastupljeno sa 35%. Najzastupljenija dijagnoza bila je poremećaj ličnosti – 31%, unutar koje dominiraju poremećaji ličnosti iz klastera B (antisocijalni, granični, histrionski i narcistički poremećaj ličnosti), slijede zlouporaba ili ovisnost o alkoholu ili nekom drugom psihoaktivnom sredstvu – 26%. Posttraumatski stresni poremećaj i trajne promjene ličnosti nakon traumatskog događaju dijagnosticirani su u 21% ispitanika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus