Naslov
Kriptička refugija gubara (Lymantria dispar) u obalnom području Hrvatske - dokazi iz molekularnih podataka
(Cryptic refugia of gypsy moth (Lymantria dispar) in coastal area of Croatia - evidence from molecular data)

Autori
Lacković, Nikola ; Avtzis, Dimitrios ; Pernek, Milan ; Stauffer, Christian

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 59. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2015, 40-41

Skup
59. Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2015. - 13.02.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
genetic differentiation; geographic isolation; Lymantria dispar
(genska diferencijacija; geografska izolacija; lymantria dispar)

Sažetak
Gubar, Lymantria dispar, je folivorni kukac autohton u Europi, Aziji i sjevernim dijelovima Afrike, a invazivan u Sjevernoj Americi.Polifagni karakter gusjenica očituje se listom od preko 300 vrsta biljaka domaćina, a prilikom periodičkih gradacija populacija uzrokuju značajne ekološke i socio-ekonomske štete. Smještena u jugoistočnom dijelu Centralne Europe, Hrvatska je čitavom površinom ležala izvan granica permafrosta zadnjeg ledenog doba. Danas gubar nastanjuje cijelo područje Hrvatske, a populacije se razvijaju u dvije različite regije razdjeljene planinskim lancima Dinarida. Jedna se populacija razvija u kontinentalnim šumama gdje su glsvne vrste domaćini hrast lužnjak (Quercus robur) i hrast kitnjak (Q. petraea) i obična bukva (Fagus sylvatica), dok se obalne populacije razvijaju u mediteranskim šumama gdje glavne domaćine predstavljaju hrast crnika (Q. ilex) i hrast medunac (Q. pubescens). Rezultati dugogodišnjeg praćenja otkrivaju razlike u gradacijama gubara između kontinentalne i priobalne regije, što nas je potaklo na analizu prostorne genetske strukture upotrebom molekularnog markera kako bismo provjerili postoje li genetske razlike među populacijama istraživanih regija. Gusjenice su skupljene na četiri različita lokaliteta, dva u kontinentalnoj i dva u priobalnoj regiji. Ukupna DNA ekstrahirana je korištenjem Sigma Mammalian genomic DNA extraction kita, amplifikacija COI markera provedena je konvencionalnom PCR metodom te su pozitivni produkti proslijeđeni na sekvenciranje. Pridobivene sekvence ručno su provjerene te sravnjene upotrebom ClustalW algoritma implementiranog u program BioEdit. Determinacija haplotipova duljine 676bp i konstrukcija kladograma učinjena je upotrebom TCS 1.21 genealoškog softvera, a molekularni indeksi izračunati su upotrebom DnaSP i MEGA5 filogenetskih softvera. Kladogram i karta distribucije haplotipova također su konstruirani. Svi testovi prikazali su značajnu genetsku diferencijaciju između istraživanih regija, a viša genetska varijabilnost u priobalnoj regiji indicira da je to područje vjerojatno predstavljlo svojevrsnu kriptičku refugiju tijekom zadnjeg ledenog doba pri čemu su planinski lanci Dinarida predstavljali migratornu barijeru uzrokujući diferencijaciju populacija. Za potvrdu ove hipoteze potrebno je usporediti podatake na široj Europskoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA