Naslov
Učinak koncentracije saharoze na sadržaj fenolnih spojeva i antioksidacijski kapacitet smilja (Helichrysum italicum (Roth) G. Don)
(Effects of saccharose on flavonoid content and antioxidant capacity of immortelle (Helichrysum italicum (Roth) G. Don))

Autori
Horvat, Dino

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.07

Godina
2015

Stranica
55

Mentor
Pevalek-Kozlina, Branka

Neposredni voditelj
Babić, Marija

Ključne riječi
smilje; Helichrysum italicum (Roth) G. Don; fenoli; tanini; flavonoidi; antocijani; antioksidacijski kapacitet; antioksidansi
(Immortelle; Helichrysum italicum (Roth) g. Don; phenols; tannins; falvonoids; antocyanins; antioxidant capacity; antioxidants)

Sažetak
Smilje (Helichrysum italicum (Roth) G. Don) aromatični je polugrm mediteranskog područja poznato po zlatno-žutim cvjetovima i lako prepoznatljivom mirisu. Ime roda Helichrysum, koje potječe od grčkih riječi helios, što znači sunce, i chryos, što znači zlato, daje do znanja kako vrste ovog roda imaju karakteristične cvatove svijetložute boje. U Hrvatskoj raste po kamenjarima, bušicima, na stjenovotom travnjacima, od obalnog do brdskog pojasa u području mediteranske i submediteranske klime. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utječe li povećanje koncentracije saharoze u hranjivoj podlozi na količinu fenolnih spojeva (ukupnih fenola, tanina, flavonoida i antocijana) i antioksidacijski kapacitet smilja. U istraživanju su korišeni samo listovi smilja koji su ekstrahirani pomoću 50%-tnog etanola. Rezultati istraživanja pokazali su kako povećanje koncentracije saharoze u hranjivoj podlozi značajno povećava količinu svih fenolnih spojeva u listovima smilja što se može pripisati stimulirajućem učinku saharoze na enzim fenilalanin-amonij-lijazu (PAL) koji je glavni enzim u sintezi sekundarnih fenolnih metabolita u biljaka. Za određivanje antioksidacijskog kapaciteta ekstrakata smilja korištene su metode ABTS, DPPH i FRAP. Porastom koncentracije saharoze, a time i povećanjem količine fenolnih spojeva u listovima smilja, povećavao se i antioksidacijski kapacitet smilja prema metodama ABTS i FRAP dok je metoda DPPH pokazala smanjenje antioksidacijske aktivnosti što se može objasniti stvaranjem vodikovih veza između otapala (etanol, voda) i povišene količine fenolnih spojeva koje su utjecale na smanjenu stopu reakcije između radikala i antioksidanasa (fenolnih spojeva) iz listova smilja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA