Naslov
Dvjestopedeset godina hrvatskog šumarstva ili kako su stvarane naše šume
(Two hundred and fifty years of Croatian forestry or how we created our forests)

Autori
Anić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni

Skup
Stručni skup Dvjesto pedeset godina hrvatskoga šumarstva

Mjesto i datum
Otočac, Hrvatska, 12.06.2015. - 13.06.2015

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvatsko šumarstvo; povijest šumarstva; hrvatske šume
(Croatian forestry; history of forestry; Croatian forests)

Sažetak
Šume su temeljno samoobnovljivo prirodno dobro kojim raspolaže Republika Hrvatska. One su originalni proizvod hrvatskog šumarstva jer je šumarstvo po definiciji znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit društva, okoliša i gospodarstva. Hrvatsko šumarstvo 2015. godine obilježava veliki jubilej 250. obljetnice postojanja jer su 1765. godine u Krasnu, Oštarijama i na Petrovoj gori osnovane prve šumarije – temeljne ustrojbene jedinice struke. U isto doba su načinjeni prvi opis i mapa velebitskih i kapelskih šuma nekadašnje ličke, otočke i ogulinske pukovnije Vojne granice (1764. – 1765.), te je objavljena prva Zakonska uredba o šumama (1769.). Razvoj šumarstva nastavljen je osnutkom prve strukovne škole u sklopu Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima (1860.). Sveučilišna šumarska nastava je počela prije 117 godina, otvaranjem Šumarske akademije, danas Šumarskog fakulteta, četvrte sastavnice u povijesti zagrebačkog sveučilišta (1898.). Hrvatsko šumarsko društvo, krovna staleška i strukovna udruga, osnovano je kao treće u Europi 1846. godine, a znanstveno i strukovno glasilo Šumarski list izlazi neprekidno od 1877. godine. Šumarstvo svake zemlje je ekološka i ekonomska infrastruktura. Ono mora osigurati kvalitetne životne uvjete izražene kroz općekorisna dobra koje šuma pruža, te gospodarska dobra uz uvjet strogog poštivanja načela potrajnosti. Potrajnost je korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se trajno održi njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal te da ispune, sada i budućnosti, bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, a da to ne šteti drugim ekosustavima. Potrajnost je gospodarenje sa šumom na način kojim će ona pružati dobra kako nama tako u jednakoj ili u većoj mjeri i generacijama koje dolaze nakon nas. Načelo potrajnosti ili načelo održivoga gospodarenja šumama je definirano 1713. godine i do danas je ostalo jedini pravi primjer održivoga razvitka. Potrajnost je u šumarstvu Hrvatske uvedena 1769. godine. Zbog načela potrajnosti površina šuma Hrvatske u posljednjih stotinjak godina ima trend porasta. Načelo potrajnosti do danas je evoluiralo u načelo višenamjenske potrajnosti. Ono se sastoji u tome da se šumski ekosustavi na istoj ili većoj površini poboljšaju glede biološke raznolikosti, produktivnosti, vitaliteta, ispunjenja gospodarske i općekorisne uloge. Preduvjeti za ovo su očuvana ili veća površina šuma i prirodni način gospodarenja šumom. U posljednja dva desetljeća pojavili su se problemi koji ugrožavaju hrvatske šume, šumarstvo i načelo potrajnosti. Oni se mogu svrstati u tri skupine: 1) problemi ekološke provenijencije koji su povezani s funkcioniranjem šumskih ekosustava, 2) marginalizacija šumarske struke i ugrožavanje šumarskog inženjera kao temeljnog čimbenika nastanka, optimalnog i potrajnog funkcioniranja šuma, 3) problemi pravne regulative koja posredno ili neposredno ugrožava šume, šumarstvo i potrajnost. Šume i šumarstvo su potencijal razvoja Republike Hrvatske. Do sada je nedovoljno prepoznata činjenica kako hrvatske šume imaju svoju vrijednost izraženu u općekorisnim, ali i u gospodarskim dobrima koje nam pružaju i mogu pružati u budućnosti. Gospodarene šume bolje ispunjavaju općekorisne funkcije, posebice zaštite od erozije i bujica, osiguravaju povoljnu mikroklimu urbanih, turističkih, poljoprivrednih i drugih površina, pitku vodu, čisti zrak, imaju estetski i blagotvorni zdravstveni učinak te su poželjnija turistička destinacija. Zato je ulaganje u šume, šumska zemljišta, šumska dobra i šumarstvo jedan od ključeva razvitka i kvalitetnog života u Republici Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA