Pregled bibliografske jedinice broj: 769091
Utjecaj svjetla na morfologiju i rast pomlatka u jelovo-bukovoj prašumi
Utjecaj svjetla na morfologiju i rast pomlatka u jelovo-bukovoj prašumi, 2015., diplomski rad, diplomski, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 769091 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj svjetla na morfologiju i rast pomlatka u jelovo-bukovoj prašumi
(The effect of light on the morphology and development of young growth in fir-beech virgin forest)
Autori
Miličević, Lucija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.07
Godina
2015
Stranica
27
Mentor
Anić, Igor
Ključne riječi
pomlađivanje; struktura; obična jela; obična bukva; trajna zaštita
(regeneration; structure; Silver fir; Common beech; permanent protection)
Sažetak
Istraživanje je obavljeno na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, Gospodarska jedinica Čorkova uvala-Kapela. Cilj istraživanja bio je analizirati morfološke značajke te visinski rast i prirast pomlatka obične jele i obične bukve u različitim svjetlosnim prilikama prašumske sastojine. Prikupljanje podataka je obavljeno na mladom naraštaju obične jele i obične bukve koji se formirao na progali kao pomladna jezgra. Progala je nastala odumiranjem grupe zrelih smrekovih stabala. Istraživanje je pokazalo kako pomladak obične jele značajno reagira na svjetlo već u prvoj godini nakon otvaranja sklopa. Na ukupnoj površini progale i na njenim rubovima pomladak jele pokazuje značajnu pozitivnu sinkroniziranost na novonastale količine svjetla. Sušna razdoblja mogu imati značajan negativan utjecaj na visinski prirast pomlatka jele što podrobnije treba analizirati u budućim istraživanjima. Bukov pomladak ne pokazuje prostornu i vremensku sinkroniziranost u reakciji na naglo otvaranje sklopa. Pojedine jedinke reagiraju pozitivno, ali u različitim godinama od vremena nastanka progale. Osim toga prenaglo otvaranje progale može izazvati negativan učinak na kvalitetu pomlatka u vidu metličavosti i krošnjatosti mladih biljaka. Iz navedenog je vidljivo da otvaranje sklopa u obliku grupimičnih prebornih sječa može izazvati pozitivan kvalitativni učinak kod pomlatka obične jele i negativan kod pomlatka obične bukve. Obnovu bukovih sastojina treba provoditi oplodnim sječama pod zastorom krošanja starih stabala, u duljem pomladnom razdoblju, uz uporabu naknadnih sjekova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo