Naslov
Palinologija pontskih naslaga Medvednice
(Palinology of Pontian sediments from Mt. Medvednica)

Autori
Bakrač, Koraljka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.09

Godina
1999

Stranica
93

Mentor
Koch, Georg ; Sremac, Jasenka

Ključne riječi
palinologija ; pont ; Medvednica
(palinology ; Pontian ; Mt. Medvednica)

Sažetak
Palinološkom karakterizacijom gornjopanonskih i pontskih naslaga Medvednice postavljene su tri palinološke zone regionalnog palinostratigrafskog ranga i tri palinološke podzone koje oslikavaju lokalni razvoj u sastavu zajednica dinosporinskih cista. Zona Spiniferites bentori pripada naslagama gornjeg panona vrlo dobro se može korelirati s istoimenom mađarskom zonom. U području jugoistočne Medvednice transgresija je vjerojatno nastupila nešto ranije, pa se nalaze pojedinačni primjerci vrste Spiniferites balcanicus unutar gornjopanonskih naslaga. Na sjeveroistočnim padinama nalaze se brojni spiniferitesi s membranama, pa je uvedena podzona Spiniferites bentori "membranaceus" (Sam-I, And-II). Početkom ponta masovno se javljaju novi oblici: Spiniferites balcanicus, Spiniferites bentori coniunctus i Spiniferites validus koji označavaju početak nove zone Spiniferites balcanicus, koja se palinostratigrafski poklapa s pontom. Palinostratigrafski se granica između panona i ponta može postaviti u bazu “abichi” naslaga Početkom ponta nalaze se oblici znakoviti za Tethys: Operculodinium centrocarpum, Impagidinium patulum i Achomosphaera andalusiensis (Kob-II, And-I, Mir-I) koji, pored pojave novih oblika, ukazuju na maksimalno poplavljivanje (maximum flooding time) odnosno produbljivanje i otvaranje veze s Tethysom. Time je omogućena korelacija sa zonom Achomosphaera andalusiensis (MANUM i dr ; 1989) koja je nešto šireg stratigrafskog raspona (panon-pont). Donji pont, odnosno Spiniferites bentori coniunctus podzonu možemo korelirati s mađarskom zonom Spiniferites balcanicus, koja je podijeljena u dvije podzone Spiniferites bentori coniunctus - Spiniferites paradoxus i Spiniferites validus, koje su u našim prostorima bočni ekvivalenti, a tipične zajednice se najčešće nalaze zajedno (okoliš prodelte u kojem nalazimo zajedno autohtone dubljevodne oblike s donesenim plitkovodnim oblicima (Kob-II, Sam-I, And-I, And-II, Mir-I). Galeacysta etrusca zona karakterizira naslage gornjeg ponta. Za dinocistnu zajednicu ove zone je znakovit smanjen broj dinocista što potvrđuje postupno oplićavanje. Preostali su plitkovodni oblici debljih stjenki i rijetki primjerci iz dubljeg bazena (Spiniferites balcanicus i. Galeacysta etrusca). Tu zonu može se korelirati s mađarskom Dinoflagellata - Zygnemataceae interval zonom. Zanimljiv je nalaz vrste Galeacysta etrusca (Išć-I) koja ukazuje na ponovno uspostavljanje veze s Tethysom budući se navedeni oblik prvi puta javlja tijekom gornjeg ponta, a predstavlja znakovit oblik za tzv. "lago-mare" facijes mesina Italije. Na taj način omogućena je korelacija naših gornjopontskih naslaga s mesinom Italije, tj. Tethysa. Na temelju neraznovrsne zajednice sporomorfa (peluda konifera i to uglavnom bora) nije bilo moguće preciznije govoriti o klimi tog razdoblja. Može se pretpostaviti da je došlo do izvjesnog zahlađenja. No, prema bogatoj i raznovrsnoj zajednici dinosporinskih cista, može se zaključiti da je tada vladala umjerena klima. Palinofacijesne analize su pokazale općenito relativno visok udio lignohuminskih klasta u ukupnom organskom ostatku (osobito kod stupova Išć-I, Smp-I, Bek-I i Bek-II) koji ukazuje na donos kopnenog materijala, najvjerojatnije riječni. Uočen je i kopneni utjecaj u gornjopanonskim i donjopontskim masivnim laporima (Kob-II, Sam-I), na temelju čega se može zaključiti da je u blizini morala postojati delta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA