Naslov
Utjelovljenje Isusa Krista kao mit u kristologiji Johna Hicka. Kritička analiza
(Incarnation of Jesus Christ as a Myth in John Hick's Christology. Critical Analisys)

Autori
Mršić Felbar, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Katolički bogoslovni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.07

Godina
2015

Stranica
224

Mentor
Karlić, Ivan

Ključne riječi
John Hick; kristologija; utjelovljenje; mit; metafora; jezik; Isus Krist; Kalcedon; pluralizam; implicitna kristologija; soteriologija; Zbiljsko; Isusovo čovještvo i božanstvo; dogma; neinkarnacijska kristologija; paradoks milosti; kristologija inspiracije; teorija dvaju umova; agape; epistemologija; ontologija
(John Hick; Christology; incarnation; myth; metaphor; language; Jesus Christ; Chalcedon; pluralism; implicit Christology; soteriology; the Real; Jesus' humanity and divinity; dogma; non-incarnational Christology; paradox-of-grace; inspirational Christology; two-minds theory; agape; epistemology; ontology)

Sažetak
Hickov pristup problematici utjelovljenja dijelom je njegova pluralističkog nasljeđa, koje ostavlja posljedice i na kristološkoj misli. Smatrajući nužnim reinterpretaciju doslovnog govora Kalcedonskog nauka, nadomješta ga metaforičkim, koji u konačnici ontološko pitanje ostavlja neodogovorenim, te ga, štoviše, na koncu i niječe, razarajući time ideju Isusova bogočovještva. Hick zastupa koncept mnogostrukih utjelovljenja, ustupajući mjesto Zbiljskocentrizmu, te tako omogućuje spasenjska posredstva i izvan kršćanstva. Isus Krist je promatran u svjetlu monofizizma i monoteletizma, što u konačnici rezultira posvemašnjim osiromašenjem kristologije kao i razaranjem Isusova bogočovještva. Tako mitološki, odnosno metaforički diskurs dovodi Hicka do govora o utjelovljenju kao o približavanju božanskog ljudima, a ne kao postajanju Boga čovjekom, zbog čega je njegova pozicija neprihvatljiva iz vizure katoličke teologije. Važnost obrađene teme utjelovljenja kao mita u kristologiji Johna Hicka prvenstveno leži u činjenici što je riječ o relevantnoj dogmatskoj problematici, a potom i u činjenici da o njoj ne postoji niti jedno sustavno obrađeno djelo, kako u hrvatskoj znanstvenoj literaturi, tako i u onoj inozemnoj. Ukazujući na dihotomiju pluralističke hipoteze sa katoličkim naukom o utjelovljenju, posebnu pažnju smo posvetili pitanju religijskoga jezika kao sredstva kojim Hick oblikuje vlastiti kristološki diskurs. Njegove smo argumente (povijesni, konceptualni, soteriološki i pragmatički), kojima on nastoji dekonstruirati doslovno shvaćanje ideje utjelovljenja, temeljito analizirali i procijenili da nisu razjašnjeni na odgovarajući način, te smo osporili njegove temelje. Na kraju smo potvrdili tezu o ovisnosti njegovih pluralističkih nazora i kristološkog stava naspram utjelovljenja Isusa Krista, jer bez te suovisnosti Hickovoj alternativnoj kristologiji manjka odgovarajuće opravdanje. Konačno, pokazali smo da je Hickov pokušaj dekonstrukcije tradicionalne kristologije utjelovljenja s ponudom one pluralističke, neuspio. Glavni razlog za takvu tvrdnju je manjak dostatnog uporišta za zamjenu tradicionalne kristologije onom mitičkog/metaforičkog tipa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Teologija

POVEZANOST RADA