Pregled bibliografske jedinice broj: 768098
Ivana Haničar Buljan, Nenad Moačanin, Milan Pelc, Mladen Pešić, Ratko Vučetić: Veliki osječki most – Povijesni dossier i suvremena interpretacija
Ivana Haničar Buljan, Nenad Moačanin, Milan Pelc, Mladen Pešić, Ratko Vučetić: Veliki osječki most – Povijesni dossier i suvremena interpretacija // Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 23 (2015), 1 (49); 189-189 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, stručni)
CROSBI ID: 768098 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ivana Haničar Buljan, Nenad Moačanin, Milan Pelc, Mladen Pešić, Ratko Vučetić: Veliki osječki most – Povijesni dossier i suvremena interpretacija
(Ivana Haničar Buljan, Nenad Moačanin, Milan Pelc, Mladen Pešić, Ratko Vučetić: The Great Osijek Bridge – Historical Dossier and Contemporary Interpretation)
Autori
Karač, Zlatko
Izvornik
Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam (1330-0652) 23
(2015), 1 (49);
189-189
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni
Ključne riječi
Osijek; Sulejmanov most; turska arhitektura; prikaz knjige
(Osijek; Suleiman bridge; Ottoman architecture; book review)
Sažetak
Posljednjih godina intenzivirao se interes za slabo poznatu osmansku baštinu u Hrvatskoj, često i uz potporu turskih vladinih i stručnih institucija. Jedan od takvih međunarodnih projekata je i istraživanje velikoga turskog mosta koji je u 16. I 17. st. postojao kod Osijeka. Objavljena monografija donosi interdisciplinarne rezultate obrade toga nestalog objekta. Nakon uvodnih tekstova turskog veleposlanika Buraka Özügergina, predsjednika arheološkog instituta TICA Oguza Aydemira i akademika Andrije Mutnjakovića, slijede četiri strukovne studije. Milan Pelc je obradio grafičke prikaze velikog mosta, Nenad Moačanin pisane historiografske izvore, Mladen Pešić je elaborirao arheološka sondiranja ostataka mosta, a Ratko Vučetić i Ivana Haničar Buljan su prostudirali prostorno-povijesne aspekte trase nestaloga mosta. Prvotni pontonski most više je puta iznova građen i razaran (1526., 1532. I 1543.), a kao čvrsta građevina podignut je 1566. prilikom Sulejmanovog pohoda na Siget.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
Poveznice na cjeloviti tekst rada:
Pristup cjelovitom tekstu rada www.arhitekt.unizg.hr www.arhitekt.unizg.hrCitiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Architecture Database