Naslov
Velika Onofrijeva fontana u Dubrovniku - Povijesna i konzervatorska istraživanja
(The Big Onofrio's Fountain in Dubrovnik - Historical and Conservation Research)

Autori
Majer Jurišić, Krasanka ; Šurina, Edita

Izvornik
Hrvatski restauratorski zavod

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2015

Ključne riječi
Onofrio; Dubrovnik; fontana; renesansa; obnove
(Onofrio; Dubrovnik; the fountain; Renaissance; reconstructions)

Sažetak
Velika fontana u Dubrovniku, na trgu ispred nekadašnjeg samostana sv. Klare, često je spominjana u stručnoj literaturi. To je građevina za koju postoje i sačuvani arhivski dokumenti koji bilježe njezinu povijest, od ideje o potrebi njezine gradnje, predviđenog izgleda, raznih radova, načina korištenja te napora oko njezine valorizacije i obnova. Neki od tih dokumenata su već ranije objavljeni te su u ovoj studiji navedeni, neki od njih su na novi način interpretirani a pronađeni su i novi koji se po prvi put objavljuju. Najpoznatija dva spisa koja govore o Velikoj fontani su ugovor za gradnju iz 1438. i njezin opis koji je sastavio Filip de Diversis 1440. godine, u vrijeme kada fontana još uvijek nije bila dovršena. Ugovor o gradnji više je puta interpretiran no budući su njegove odredbe različito tumačene, a na nekima se do sada nije bavilo, za ovu je priliku po prvi puta preveden na hrvatski u cijelosti. Kroz studiju je prikazana i povijest fontane u vrijeme nakon potresa 1667. godine, temeljena na rijetkim do sada objavljenim podacima i na dokumentima pronađenim u Državnom arhivu u Dubrovniku. To je vrijeme prvog pokušaja njezine obnove. Nakon promjena koje su uslijedile početkom 19. stoljeća kada je raspuštena Dubrovačka Republika dolaskom nove francuske uprave dio fontane je bio inkorporiran u konjušnicu i spremište oružja smještenih u prostorima tada ukinutog samostana sv. Klare. Godine 1875. započinje druga velika obnova koja je najprije bila potaknuta uređenjem fontane u svrhu posjeta kralja Franje Josipa I. koji je svečano dočekan na Pilama, u blizini same fontane, a potom je na prijelazu stoljeća uključila i stručnu raspravu o vrijednosti građevine, potrebi njezine cjelovitosti te naposljetku i same radove koji su fontanu doveli u stanje koje u velikoj mjeri odgovara današnjem. Niti ti događaji nisu do sada bili sustavno obrađeni i stoga je bilo nužno sakupiti sve dostupne podatke i time nadopuniti slijed intervencija koje su zaključene oštećenjima i preinakama sredinom druge polovine 20. stoljeća, nastalim pri izmjeni vodovodnog sustava, kao i posljednjim popravcima, izvedenim nakon oštećenja fontane za vrijeme Domovinskog rata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA