Naslov
Naši napasni korovi-Slakoperka zakorovljuje ozime žitarice
(Ours dangerous weeds-Windggrass-weeds in winter cereals)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 169 (2010), 24; 16-16

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
slakoperka; morfologija; štete; suzbijanje
(windgrass; morphology; damage; control)

Sažetak
Slakoperka, svrakoperka, stršac ili jednogodišnja rosulja jedna je od najštetnijih korovnih vrsta ozimih žitarica. Ponegdje ju još nazivaju srakopirec, svrakoperac, stršac ili paulj. Vrsta Apera spica-venti jednogodišnja je trava koja niče u jesen te zakorovljuje ozime strne žitarice, neobrađene površine, uljanu repicu, a rjeđe jare žitarice. Jedna biljka prosječno proizvede 2-5 vlati. Biljke koje niknu ranije u jesen mabusaju tako da mogu proizvesti 10-12 vlati, koje zajedno s cvjetnom metlicom pred žetvu dosežu uvis više od 1 m, stršeći u vrijeme žetve iznad usjeva. Na pojedinim lokacijama u našim pokusima znali smo izbrojiti 80-1000 i više vlati po m2. U Hrvatskoj je na prostorima između rijeka Save s juga te Mure i Drave sa sjevera posvuda proširena. Na istok doseže do iza Đakova, a na zapad do Siska, Zagreba, Varaždina te u Međimurju sve do granice sa Slovenijom. Svake godine sve više se širi i zakorovljuje nove površine. Tomupridonosi dugogodišnja masovna primjena herbicida djelotvornih na širokolisne korove, a koji propuštaju sve korovne trave pa tako i slakoperku. Sjeme slakoperke niče iz plitkog površinskog sloja (do 2 cm). Jednako dobro niče i na lakim, srednje teškim, ali i na teškim, slabo kiselim tlima. U tlu sjeme ostaje viabilno 3-6 godina. Dobro niče već pri temperaturi 2-5°C, a optimalno pri temperaturi od 25°C. Općenito, sjeme slakoperke dobro niče pri svim temperaturama između 5 i 25°C. Slakoperka je značajan kompetitor. U usjevu rjeđeg sklopam jako nabusa i znatno utječe na prinos. Pokusima je utvrđeno da već 1 biljka po m2 može smanjiti prinos za 1-8 kg pšenice po ha. Kod zakorovljenosti od 100-500 vlati po m2, gubici prinosa ječma ili pšenice dosežu 600 kg/ha na svakih 100 vlati. Kod jake zakorovljenosti prinos zrna pšenice može biti umanjen i do 60%. Kemijske mjere borbe protiv Apere veoma su učinkovite. Brojni su herbicidi koji postižu odlične učinke kako primjenom u jesen nakon sjetve, a prije nicanja, ili nakon nicanja u jesen ili ranije u proljeće. Često su pripravci na njihovoj osnovi uskog specifičnog djelovanja (samo na travne korove) pa se na tržištu javljaju kombinacije koje spektrom obuhvaćaju i širokolisne korove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA