Naslov
Kiselice - razvoj, razmnožavanje i štete
(Soprrel - development, reproduction and damage)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 168 (2010), 22; 12-12

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
kiselice; morfologija; biologija; suzbijanje
(sorrel; morphology; biology; control)

Sažetak
Rod Rumex pripada porodici dvornjača (Polygonaceae). U našoj flori zastupljen je s dvadesetak vrsta i manjim brojem njihovih križanaca. Pojedine vrste ovog roda uzgajaju se kao povrće, neke imaju ljekovitu, a druge krmnu vrijednost. U poljoprivrednoj proizvodnji kiselice, naročito tupolisna i kovrčava, dosadan su i veoma štetan korov. Osim spomenutih imena u pojedinim našim krajevima, mjesni su im nazivi: štavelj, štavlje, štavljak, štavalj, šćavljak, šćavelj, šavje, štava, konšćak, konjštak, konjsko zelje, poljsko zelje i dr. Kiselice su euroazijski florni element. U SAD i Kanadu unijete su iz Europe i smatraju se najštetnijom pridošlicom. Zeljaste su trajnice snažnog, dugog, razgranjenog vretenastog (tupolisna), debelog (kovrčava) korijena. Stabljika je uspravna, izbrazdana, crvenkasta (lat. rumex=crvenkastosmeđa). Visinom dosežu 50-120 cm. Pri zemlji formiraju rozetu. S velikim tupim široko eliptičnim ili srcoliko jajolikom (tupolisna), ili duguljasto na rubu valovito resastim (kovrčava) svijetlozelenim listovima. Kiselice se razmnožavaju sjemenom i dijelom putem korijena (vegetativno). Sjemenke su lagane pa ih raznosi vjetar (anemohorija). Širi se i stajskim gnojem, vodotocima, oruđem. Sjeme sijenom dospijeva i neoštećeno prolazi kroz životinjski probavni trakt i nezrelim stajskim ggnojem dalje se širi. Širi se i kontaminiranim sjemenom žitarica, lucerne i djeteline. Jedna biljka proizvede 7000-13.000 sjemenki koje dok su zelene (tek pokošene) imaju slabu klijavost. Zrelo sjeme u poljskim uvjetima zadržava klijavost nekoliko desetaka godina. Nastajuju ruderalna i polukultivirana staništa, rubove putova, kanale, velik su problem na prirodnim, ali i na kultiviranim livadama i pašnjacima, travnjacima, u usjevu trava lucerne, crvene djeteline, u strnim žitaricama. Rijetko se javljaju u okopavinama i drvenastim nasadima. Agrotehničke mjere borbe podrazumijevaju plodored, sjetvu čistog sjemena, gnojidbu zrelim stajskim gnojem, obradu, ispašu i sl. Ni višekratnom gnojidbom i dugogodišnjom ispašom ne postižu se željeni učinci. Bilo je pokušaja, doduše bezuspješnih, biološkog suzbijanja. Najbolji rezultati postižu se kemijskim mjerama borbe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA