Naslov
Naši napasni korovi-Broćika čekinjasta - najštetnija u stnim žitaricama
(Ours dangerous weeds-Catchweed-The most harmful in grain cereals)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 168 (2010), 19; 17-17

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
broćika čekinjasta; nicanje; suzbijanje; herbicidi
(catchweed; germination; control; herbicides)

Sažetak
Broćika čekinjasta ekonomski je najštetniji širokolisni korov strnih žitarica. Zakorovljenost od 20-30 biljaka/m2 može pšenici prepoloviti prinos i proizvesti 20.000 viabilnih 8za život sposobnih) sjemenki. Samo jedna biljka, kad raste u povoljnim uvjetima, može proizvesti 1000 sjemenki po m2. Priljepača čekinjasta je euroazijski-suboceanski florni element. Spada u porodicu Rubiaceae. U pojedinim našim krajevima još se naziva: broćika, broćenica, broćica, mali broć, hvatavac, prihvat, mačak, fatanica, korenica, korenika, sapinjač, priljepača, prilip, lipavica, silipovka, pupčac, pupac, smolavac, trica, turica, krpiguz, krpelj. Rod Galium obuhvaća oko 300 vrsta. U Hrvatskoj je poznato 35. Vrsta Galium aparine jednogosišnja je biljka. Stabljika četverouglasta, polegla ili puže, duljine 30-150 cm. Često se uspinje i traži oslon. Listovi lancetasti po 6-9 u pršljenu s malim bodljama na vrhu i kukastim čekinjastim dkačicama. Cvjetovi bijeli ili zelenobijeli, malobrojni na dugim stapkama te čine prirodne štitaste cvatove. Plodovi loptasti s gustim kukasto čekinjastim dlakama. Rasprostranjena je po oranicama, pored putova, živicama uz kuće, livadama i rubovima šuma. Budući da je ozimi jednogodišnji korov, najčešće se javlja u strnim žitaricama, uljanoj repici, lucerni, djetelini, travama ali i u krumpiru, šećernoj repi, vinogradima i voćnjacima. Bolje niče i brže se razvija na lakšim ilovastim i vlažnim tlima. Reducirana obrada i rana sjetva pospješuju nicanje. Plitka obrada povećava zakorovljenost (44% nakon plitke obrade, 29% kod direktne sjetve, a neznatan postotak kod duboke sjetve). Sjeme priljepače masom i dimenzijama sliči plodu pšenice. Kombajm sjeme priljepače ne razdvaja od sjemena pšenice ni u sustavom sita ni vjetrom (ventilacijom). Sjeme završi u vreći pa se sjetvom kontaminiranog sjemena s pojavom kombajna jako proširili. I sijačica ga polaže na oprimalnu dubinu za nicanje. Široka primjena hormonskih herbicida (2, 4-D) u drugoj polovici prošloga stoljeća, koji nanj ne djeluju, znatno su pridonijeli širenju. Danas raspolažemo s velikim brojem selektivnih herbicida djelotvornih na priljepaču turicu. U strnim žitaricama to su "hormonski" ili kombinirani herbicidi na osnovi mekopropa-P, diklorpropa, dikambe, bentazona, fluroksipira (Deherban fluid, Axal super, Exel D, Duplosan DP, Basagran DPP, Optica trio, Banvel 480 i dr. na toj osnovi ; Starane 250 i dr. Vega, Fox i dr.). Sulfonilurea herbicidi sami i u kombinaciji s drugim (Dicuran forte, Logran 20 WG, Grodyl, Lintur 70 WG, Arrat, Hussar, Sekator, Husar OD, Cougar i dr.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA