Pregled bibliografske jedinice broj: 767520
Proizvodnja industrijskog bilja u Hrvatskoj
Proizvodnja industrijskog bilja u Hrvatskoj // 4. Zbornik sažetaka, Okolišno prihvatljiva proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane / Gordana Kralik (ur.).
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014. str. 41-42 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 767520 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Proizvodnja industrijskog bilja u Hrvatskoj
(Production of industrial plants in Croatia)
Autori
Varga, Ivana ; Antunović, Manda ; Kristek, Andrija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
4. Zbornik sažetaka, Okolišno prihvatljiva proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane
/ Gordana Kralik - Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014, 41-42
ISBN
978-953-7871-33-8
Skup
Okolišno prihvatljiva proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.12.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hrvatska ; industrijsko bilje ; površine
(Croatia ; industrial plants ; arable area)
Sažetak
Od industrijskog bilja kao sirovine za industrijske proizvode u Hrvatskoj proizvode se uljarice (soja, suncokret, uljana repica i uljana bundeva), korjenaste kulture (šećerna repa i cikorija), predive biljke (konoplja i lan) i ostale industrijske kulture (duhan i hmelj). Cilj je ovog rada pregled uzgojnih površina industrijskog bilja u Hrvatskoj od 1955. do 2014. godine i površina najznačajnijih industrijskih kultura od 2005. do 2014. godine. Pregledom statističkih izvješća od 1955. godine do danas vidljiv je trend rasta zasijanih površina industrijskim biljem te su se one kretale od prosječno oko 53.900 ha (1955. – 1974.), zatim oko 95.600 ha (1975. – 1994.) te do prosječno oko 106.100 ha (1995. – 2014.). U statističkim izvješćima od industrijskog bilja od 1980. godine ne spominju se lan za vlakno i hmelj, a konoplja za vlakno od 1996. godine. U periodu od 2005. do 2012. od ukupnih obradivih površina (prosječno 867.940 ha), industrijsko bilje zauzima prosječno oko 13%, a najveći privredni značaj imaju šećerna repa, soja, suncokret i uljana repica. Od 2005. od 2014. godine šećerna repa uzgajala se na prosječno oko 25.200 ha, dok je od uljarica najzastupljenija soja (prosječno oko 49.600 ha), zatim slijede suncokret (prosječno oko 34.200 ha) i uljana repica (prosječno oko 17.500 ha). Postoje naznake da bi se površine pod industrijskim biljem mogle povećati intenziviranjem proizvodnje uljne bundeve i industrijske konoplje. Kako bi se povećala konkurentnost ratarske proizvodnje i zapošljavanje stanovništva u proizvodnji i u prehrambeno–prerađivačkoj industriji potencijal imaju i ostale industrijske kulture kao što su cikorija, mak, hmelj i lan.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
079-0000000-3534 - Povećanje sadržaja šećera u repi izborom genotipa i agrotehničkih mjera (Kristek, Andrija, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
