Naslov
Što su pomoćna sredstva u zaštiti bilja?
(What are auxiliaries in plant protection?)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 163 (2005), 9; 55-55

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
adjuvanti; surfaktanti; zaštita bilja
(adjuvants; surfactants; plant protection)

Sažetak
Pomoćna sredstva u zaštiti bilja nazivamo supstancije (tvari) koje dodajemo škropivu sa svrhom da se pospješi, pojača i/ili produži učinak osnovnog sredstva. Zajedničkim imenom nazivamo ih ađuvanti od lat. riječi adjuvant = pospješivati. Ađuvante škropivu najčešće dodajemo kad herbicide, fungicide ili insekticide primjenjujemo na zelene, voskom ili dlačicama prekrivene dijelove biljke ili hitinskim omotačem zaštićene štetnike. Dodaju se kako krutim tako i tekućim formama pripravaka. Razlozi zbog kojih se škropivu dodaju pomoćna sredstva ogledaju se najčešće u sljedećem: pospješuju raspršivanje (dispergiranje) sredstva u vodi, pridonose kompatibilnosti vode i sredstva, poboljšavaju raspored kapljica, smanjuju napetost kapljice na površini lista, povećavaju prijanjanje (lijepljenje) kapljice, umanjuju isparavanje, povećavaju i produžuju period vlaženja, uvećavaju i pospješuju prodor sredstva u biljku i/ili štetnika, pospješuju translokaciju (premještanje) sredstva, mijenjaju (prilagođuju) pH vrijednost škropiva, umanjuju zanošenje (drift), umanjuju miris. Adjuvanti su ustvari kemijske supstancije koje izazivaju određene fizikalne promjene na površini dviju različitih faza. Dvaju tekućina, tekućine i krutine i tekuće i plinovite faze. Budući se promjene koje izazivaju odražavaju na površini faza to ih zajedničkim imenom nazivamo surfaktantima. Surfaktanti su molekule koje se sastoje od dva različita dijela. U vodi topivi (hidrofilni) dio molekule direktno je ili indirektno vezan na dio molekule topive u ulju (lipofilni dio). S gledišta građe hidrofilnog odnosno s gledišta ionizacije u vodi, sve surfaktante dijelimo u tri skupine. Anionske – ioniziraju u vodi tvoreći negativan naboj sredine. Mogu negativno reagirati s nekim sastojcima vode, npr. s mineralima tvrde vode, tvoreći talog. Kationski – s vodom tvore pozitivno nabijenu sredinu. Također mogu reagirati s tvrdom vodom. Fitotoksično djeluju na zelene dijelove biljke. U Hrvatskoj su registrirani pripravci Armoblen T-25 i Pinovit-K. Rabe se za poboljšanje učinka i redukciju dozacije pripravaka na osnovi glifosata (Cidokor, Herkules 480 SL). Neionski – najčešće se primjenjuju u poljoprivredi za poboljšanje učinka fungicida i insekticida. Po sastavu su polietoksilirani alifatski alkoholi ili amidi uz manji dodatak siloksana koji im smanjuje pjenjenje. U Hrvatskoj su registrirani Sandovit, Radovit-N, Okvašivač Caffaro 15 i Chromovit. Uz sulfonilureja i neke druge herbicide u Hrvatskoj su registrirani visokokoncentrirani okvašivači (90-100 posto) Extravon, Trend 90, Herbovit, Citowett i Pinovit-N. Osim surfaktanata, kao pomoćna sredstva (najčešće za primjenu herbicida) rabe se još mineralna i biljna ulja. Kao pomoćna sredstva u zaštiti bilja danas se rabe pročišćena (nearomatska) mineralna ulja viskoziteta 70-100 sekundi, koja sadrže 95-98 posto ulja i 1-2 posto neionskog okvašivača. Dodaju se u škropivo kao pomoćna sredstva, a rabe se u količini 2-5 l/ha. Kod nas je za tu namjenu registrirano Bijelo ulje i Sunspray 7 E te pomoćno sredtvo ATPLUS 463, gotova kombinacija rafiniranog mineralnog ulja i emulgatora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA