Naslov
Treba li provoditi desikaciju usjeva soje
(Whether to implement soybean desiccation)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 163 (2005), 18; 63-63

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
soja; desikacija; herbicidi
(soybean; desiccation; herbicides)

Sažetak
Kemijska desikacija zapravo je prisilni prekid vegetacije, odnosno prisilno sazrijevanje usjeva. Duljina vegetacije, odnosno vrijeme koje mora proteći od sjetve do žetve, svojstveno je svakoj kulturi. Upravo zbog toga, propisuju se optimalni rokovi sjetve za svaku pojedinu sortu ili hibrid. Tako na vrijeme posijani usjevi u prosječnim klimatskim prilikama na vrijeme dospijevaju za žetvu. Međutim, u godinama kad klimatske prilike značajno odstupaju od prosjeka, produlji se vegetacija pa žetvu nije moguće obaviti na vrijeme. Ove godine takva je situacija s usjevom soje. Stoga smatramo da je sada pravi trenutak izložiti mogućnoszi prisilnog prekida vegetacije, odnosno upozoriti na prednosti i nedostatke kemijske primjene desikanata u prisilnom sazrijevanju usjeva. U Hrvatskoj dopuštenje za ovu namjenu imaju tri pripravka. Reglone forte i Fortelon (dikvat) ima dopuštenje za desikaciju soje, suncokreta, uljane repice, sjemenskog merkantilnog krumpira, sjemenske lucerne i sjemenske djeteline. Primjenjuje se u vrijeme biološke zrelosti usjeva u količini 2, 5-3, 5 l/ha, uz utrošak 400-600 l/ha vode. Karenca, odnosno zadnji rok primjene prije žetve za soju i suncokret iznosi 5 a za uljanu repicu 10 dana. Basta 15 (glufosinat amonij) ima dopuštenje za desikaciju soje, suncokreta, uljane repice i cime krumpira. U soji se primjenjuje kad prirodnim dozrijevanjem biljka odbaci 20-30 posto lisne mase u količini 2, 5-3 l/ha, uz utrošak 250-300 l vode na hektar. Karenca je po tekstu naše dopusnice osigurana vremenom primjene.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA