Pregled bibliografske jedinice broj: 766392
IDEMO SE IGRATI! REKLAME ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI
IDEMO SE IGRATI! REKLAME ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI // Unapređenje kvalitete života djece i mladih - tematski zbornik (II. dio) / Kaljača, Svetlana ; Nikolić, Milena (ur.).
Tuzla: Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, 2015. str. 92-104 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 766392 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
IDEMO SE IGRATI! REKLAME ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI
(LET`S PLAY! ADVERTISING FOR PRESCHOOL CHILDREN)
Autori
Vlastelić, Anastazija ; Stolac, Diana ; Stolac, Dunja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Unapređenje kvalitete života djece i mladih - tematski zbornik (II. dio)
/ Kaljača, Svetlana ; Nikolić, Milena - Tuzla : Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli, 2015, 92-104
Skup
VI. međunarodna naučno-stručna konferencija "Unapređenje kvalitete života djece i mladih"
Mjesto i datum
Ohrid, Sjeverna Makedonija, 19.06.2015. - 21.06.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
reklama ; predškolska djeca ; jezik ; jezične strategije
(advertisement ; preschool children ; language ; linguistic strategies)
Sažetak
Dominantna kultura 20. st., uspostavljena Zapadnim proizvodnim i potrošačkim imperativnom 20-ih godina prošloga stoljeća, jest sustav definiranja sebe i odnosa prema drugima kroz robu široke potrošnje. Glavna metoda podupiranja toga i takvoga društva jest reklama. Brojna su i raznorodna istraživanja tijekom razvoja potrošačkoga društva utvrdila tehnike, modele u jezičnom kodu koje su u službi privlačenja pozornosti, pobuđivanja zanimanja, stvaranje želje i konačno realizacijom same kupnje (poznato i kao prihvaćen marketinški obrazac akronima AIDA). Korpus hrvatskih reklamnih poruka, prikupljan tijekom posljednjih desetak godina, pokazuje da su među brojnim tehnikama u nas konstante: bogata atribucija, (kvazi)znanstvene tvrdnje te više ili manje uspješne jezične igre. Sredstva kojim se koriste tvorci reklama da bi utjecali na (pod)svijest potrošača daleko su od slučajnih i naivnih ; reklama iskorištava psihološka, sociološka, semiološka, antropološka, marketinška, lingvistička i brojna druga „oružja“ da stvori poruku (dakako, usklađenu s komercijalnim interesima!) koja će dotaknuti (po potrebi preoblikovati, pa i promijeniti) naše vrijednosti, želje i stavove. Nedvojbeno, vrijednosti, želje i stavovi nisu za sve ljude isti te je važno poznavati referentni okvir ciljne skupine, odnosno materijal iz kojega se oblikuje njezin svjetonazor. Tako će se posebne strategije rabiti u reklamiranju proizvoda namijenjenih djeci, danas iznimno važnom segmentu potrošačke populacije. Namjera je ovoga istraživanja analizirati jezični kod reklame te jezične strategije oglašivača kojima su ciljana skupina djeca predškolske dobi. Istraživanje je temeljeno na filološkoj metodi dopunjenoj rezultatima ankete o recepciji reklama provedene u dječjem vrtiću u miješanoj vrtićkoj skupini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Rad je rezultat istraživanja na znanstvenom projektu Hrvatska pisana baština od 17. do 19. stoljeća (br. 13.04.1.2.03), koji financira Sveučilište u Rijeci.
