Pregled bibliografske jedinice broj: 766329
METODOLOŠKI IZAZOVI SUVREMENIH ISTRAŽIVANJA POVIJESNE SINTAKSE HRVATSKOGA JEZIKA
METODOLOŠKI IZAZOVI SUVREMENIH ISTRAŽIVANJA POVIJESNE SINTAKSE HRVATSKOGA JEZIKA // XXIX. međunarodni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja
Zadar, Hrvatska, 2015. str. - (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 766329 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
METODOLOŠKI IZAZOVI SUVREMENIH ISTRAŽIVANJA POVIJESNE SINTAKSE HRVATSKOGA JEZIKA
(METHODOLOGICAL CHALLENGES OF CONTEMPORARY RESEARCH ON HISTORICAL SYNTAX OF THE CROATIAN LANGUAGE)
Autori
Stolac, Diana ; Vlastelić, Anastazija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
XXIX. međunarodni skup Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 24.04.2015. - 26.04.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
metodologija istraživanja ; povijesna sintaksa ; hrvatski jezik
(methodological and conceptual framework ; historical syntax ; Croatian language)
Sažetak
U izlaganju se daje pregled metodologija istraživanja povijesne sintakse u hrvatskom i svjetskom jezikoslovlju, od tradicionalnih do pristupa proizašlih iz generativne gramatike. Među metodološkim su problemima i različita značenja koja ovaj termin pokriva. Njegove interpretacije uključuju tumačenja da povijesna sintaksa: a) proučava sintaksu u ranijim razdobljima jezičnoga razvoja ; b) opisuje sintaktičke mijene u različitim fazama jezičnoga razvoja ; c) odgovara na pitanje zašto je uopće došlo do određene promjene na razini sintakse. Pojedini autori drže da su sva tri „zadatka“ ravnopravna i jednako važna, dok novija tumačenja bit proučavanja povijesne sintakse vide isključivo u nalaženju odgovora na pitanje o razlozima nastanka promjena (odnosno, podrazumijevaju važnost uključivanja i sociokulturnih čimbenika). U suvremenim se radovima povijesnoj sintaksi pristupa i s gledišta novijih, u hrvatskom jezikoslovlju iznimno slabo zastupljenih disciplina (npr. neurolingvistika, biolingvistika). U prikazu metodologija primijenjenih na hrvatske tekstove izdvajaju se mladogramatičarska, koja je obilježila većinu radova do 80-ih godina 20. st., te metodologija znanstvenoga projekta Povijest hrvatske sintakse (MZOS, 2001. – 2013.), prema kojoj je izrađeno nekoliko magisterija, disertacija i veći broj radova. Hipoteza je da se na temelju analize korpusa objavljenih kroatističkih radova mogu pokazati opravdana (sveobuhvatna analiza izabranoga sintaktičkog segmenta ; nekontrastivni pristup i sl.) i neopravdana (parcijalna analiza "zanimljivih" primjera ; usporedba sa standardnim jezikom i sl.) metodološka načela istraživanja povijesti hrvatske sintakse te kao rezultat ponuditi metodologiju istraživanja. Propituje se potreba/nužnost uključivanja novih jezikoslovnih disciplina (konkretno, sociolingvistike i kognitivne lingvistike) u buduća povijesnosintaktička istraživanja, s obzirom na različit karakter hrvatskoga kao flektivnoga jezika u odnosu na engleski, kojemu su usmjerene američke metodologije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Rad je rezultat istraživanja na znanstvenom projektu Hrvatska pisana baština od 17. do 19. stoljeća (br. 13.04.1.2.03), koji financira Sveučilište u Rijeci.