Pregled bibliografske jedinice broj: 766180
Abjanić, Ilija (Ilijaš)
Abjanić, Ilija (Ilijaš) // Enciklopedija Matice hrvatske 1. (A-G) / Zidić, Igor ; Hekman, Jelena ; Matičević, Ivica (ur.).
Zagreb: Matica hrvatska, 2015. str. 25-29
CROSBI ID: 766180 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Abjanić, Ilija (Ilijaš)
Autori
Brleković, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Enciklopedija Matice hrvatske 1. (A-G)
Urednik/ci
Zidić, Igor ; Hekman, Jelena ; Matičević, Ivica
Izdavač
Matica hrvatska
Grad
Zagreb
Godina
2015
Raspon stranica
25-29
ISBN
978-953-341-014-2
Ključne riječi
Ilija Abjanić, životopis, hrvatski jezik, jekavština, jezični purizam, kodifikacija, Matica hrvatska, zdravstveno prosvjećivanje, Zdravstvena zaklada Ilije Abjanića
(Ilija Abjanić, biography, Croatian language, jekavian idiom, linguistic purism, codification, Matrix Croatica, healthcare enlightenment, The Ilija Abjanic Healthcare Foundation)
Sažetak
Životopis Ilije Abjanića (1868‒1946), liječnika, jezikoslovca, političara, skupljača narodnoga blaga i kulturnog radnika. U radu je posebna pažnja posvećena Abjanićevim vezama s Maticom hrvatskom u kojoj je 1926. pokušao utemeljiti zdravstvenu zakladu namijenjenu izdavanju popularnih djelâ hrvatskih liječnika što ih je Matica trebala tiskati prema njegovoj jezično-pravopisnoj koncepciji. Protivno vukovskoj i korijenskoj gramatičko-pravopisnoj praksi, zahtijevao je da se kodifikacija »javnog i knjiškog« hrvatskog jezika provodi na štokavici jekavskog izgovora s jednosložnim refleksom dugoga jata te na njegovu novom pravopisu i grafijskom sustavu, tzv. »harvatici«. Do utemeljenja zaklade nije došlo budući da Uprava MH nije pristala na njegove radikalne jezično-pravopisne zahtjeve. Kao tvrdokoran i ustrajan starčevićanac koji je zagovarao obnovu hrvatskoga preporodnog pokreta, Abjanić je vlastiti teorijsko-praktični rad smatrao rodoljubnom dužnošću i prosvjetiteljskom misijom oslobađanja vlastita naroda političkih, vjerskih, znanstvenih i kulturnih autoriteta koji svjesno ili nehotice podržavaju robovanje protuhrvatskim idejama i interesima. Takav stav odveo ga je mjestimice u teorijska i argumentacijska zastranjenja, pa se neki njegovi koncepti o povijesti, etnogenezi, jeziku i religiji Hrvata ne mogu znanstveno opravdati. Rad je napisan na temelju objavljenih i neobjavljenih izvora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest
Napomena
Dvostupčani tekst, višebojne ilustracije, 25 jedinica izvorâ i literature
POVEZANOST RADA