Naslov
Prehrambene navike oboljelih od šećerne bolesti
(Dietary habits in people with diabetes mellitus)

Autori
Lasić, Mirna ; Martinis, Irena ; Oreč, Irena ; Tolić, Mandica-Tamara, Matić, Tomas ; Rahelić, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
3. Dani bolničke prehrane - Knjiga sažetaka / - , 2015, 30-30

Skup
3. Dani bolničke prehrane

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.06.2015. - 13.06.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
prehrambene navike ; šećerna bolest ; edukacija
(dietary habits ; diabetes mellitus ; education)

Sažetak
Loše prehrambene navike i tjelesna neaktivnost poznati su faktori rizika koji mogu uzrokovati šećernu bolest tipa 2 te utječu na lošu regulaciju već nastale bolesti. Cilj rada bio je ispitati: prehrambene navike oboljelih od šećerne bolesti u dnevnoj bolnici Zavoda za endokrinologiju i bolesti metabolizma KB Dubrava, znanje bolesnika o dijabetičkoj prehrani nakon edukacije provedene u dnevnoj bolnici te zadovoljstvo bolesnika ponudom 3 različita menija dijabetičke dijete. Ispitivanje je provedeno tijekom 14 mjeseci na 117 bolesnika (57 žena i 60 muškarca) oboljeli od šećerne bolesti, prosječne životne dobi 58, 4 godina i prosječnog ITM 31, 2 kg/m2. Prehrambene navike bolesnika određene su na temelju podataka prikupljenih metodom intervjua o učestalosti konzumacije pojedinih namirnica tijekom godine dana. Procjena znanja bolesnika o dijabetičkoj prehrani provedena je putem upitnika koji se bazirao na poznavanjima ADA dijete i tablica 6 skupina namirnica i njihovih zamjena. Rezultati su pokazali da 78, 63 % ispitanika konzumira 3 ili 5 do 6 obroka u danu u skladu s preporukama dijabetičke prehrane. Učestalost konzumacije ugljikohidratnih namirnica zastupljeno je kod 40 % ispitanika, od čega je krumpir najčešće konzumirana namirnica. Većina ispitanika konzumira kruh od integralnog, raženog i crnog brašna dok je svega 20 % ispitanika konzumiralo kruh od bijelog brašna. Zabrinjavajući je podatak da je 56 % bolesnika učestalo konzumiralo slastice, 40 % zaslađene voćne sokove, 37 % bezalkoholna gazirana pića, a 27 % voćne sirupe. Kod 86 % ispitanika je podjednako zastupljena konzumacija crvenog mesa i mesa peradi. Jednom tjedno ribu je konzumiralo 51, 6 % bolesnika, dok 2 puta tjedno samo 16, 2 %. Rezultati o učestalosti konzumacije voća i povrća pokazuju smanjenu potrošnju navedenih namirnica jer je samo 20% bolesnika konzumiralo 3 serviranja voća i 3 serviranja povrća dnevno. Učestalost konzumacije mliječnih proizvoda zastupljeno je kod 86, 67 % ispitanika, od čega su fermentirani proizvodi bili češće konzumirani. Alkoholna pića konzumira 20 % ispitanika, dok 56, 67 % unosi 5 ili više čaša vode na dan. Jednom dnevno biljne masnoće je konzumiralo 49 % ispitanika, od čega je najčešće konzumirano suncokretovo ulje. Nakon provedene edukacije upitnik provjere znanja o dijabetičkoj prehrani uspješno je riješilo 90% bolesnika. Svi su bolesnici bili zadovoljni ponuđenim različitim i raznovrsnim menijima dijabetičke dijete u dnevnoj bolnici. Usprkos lošim prehrambenim navikama bolesnici su nakon edukacije provedene u dnevnoj bolnici pokazali bolje znanje o dijabetičkoj prehrani. Budući da su se bolesnicima svidjeli ponuđeni jelovnici zaključujemo da su loše prehrambene navike rezultat kulturološke, tradicijske i socijalno ekonomske uvjetovanosti prehrane u kontinentalnoj Hrvatskoj. Kontinuirana edukacija bolesnika ima važnu ulogu u promjeni njihovih prehrambenih navika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA