Naslov
Kaznenopravni aspekti pasivnoga podmićivanja u hrvatskom pravnom sustavu
(Criminal Perspective of Passive Bribery in the Croatian Legal System)

Autori
Dragičević Prtenjača, Marta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni Fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.12

Godina
2014

Stranica
444

Mentor
Derenčinović, Davor

Ključne riječi
pasivno podmićivanje ; javni službenik ; primanje mita ; korupcija ; sukob interesa ; organizirani kriminal
(passive bribery ; public official ; receiving a bribe ; corruption ; conflict of interest ; organized crime)

Sažetak
U radu se obrađuje problematika pasivnog podmićivanja kao jednog od najkarakterističnijih oblika korupcije, s naglaskom na njegov kaznenopravni aspekt. Prvenstveno se koristi metoda pravno teorijske analize kaznenog djela primanja mita iz članka 293. Kaznenog zakona, ali i druge kaznenopravne i kriminološke metode. Pasivno podmićivanje je generički pojam odnosno zajednički naziv za kaznena djela primanja mita u javnom i privatnom sektoru. Radi proučavanja materije pasivnog podmićivanja postavlja se nekoliko hipoteza: Treba li iznos mita biti od utjecaja na kvalifikaciju pasivnog podmićivanja? Sudovi kazneno djelo primanja mita u pravilu smatraju blažim oblikom kriminala, izričući blaže kaznenopravne sankcije (uvjetnu osudu ili kaznu zatvora u trajanju do godine dana), a svoje odluke temelje prvenstveno na iznosu primljenog mita ; Praksa (sudovi, državna odvjetništva, USKOK) razlikuje tzv. „sitnu“ odnosno „krupnu“ korupciju, ovisno o iznosu mita koje je primljeno, a tek podredno o svojstvu osobe koja je primila mito ; U visoko profiliranim slučajevima korupcije prilikom odmjeravanja kazne sudovi se vode prvenstveno generalnopreventivnom svrhom, koje odmjeravanje kazne često nije u skladu sa razmjernošću kazne i krivnje što dovodi do neujednačenosti politike kažnjavanja ; U najvećem broju slučajeva kod kaznenih djela primanja i davanja mita radi se nužnom sudioništvu. Radi provjere hipoteza određuju se sljedeći ciljevi rada i istraživanja: analizirati inkriminaciju primanja mita iz članka 293. Kaznenog zakona, kao najzastupljenijeg oblika pasivnog podmićivanja u sudskoj praksi ; obraditi regulaciju pasivnog podmićivanju u stranim pravnim sustavima ; analizirati sudsku praksu ponajviše u pravcu vrste sankcija koje se izriču počinitelja primanja mita, ali i ostalih pitanja koja se javljaju prilikom rješavanja takvih predmeta te iznijeti prijedloge de lege ferenda. Sa svrhom dobivanja što jasnijeg uvida u stvarno stanje i percepciju toga djela, provedeno je nekoliko istraživanja: istraživanje na četiri županijska suda u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, te na četiri općinska suda u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, za kazneno djelo primanje mita iz članka 293. Kaznenog zakona, provedeno je sa svrhom utvrđivanja broja predmeta koji su se vodili pred rečenim sudovima u periodu od 2009. do 2014. godine, i analizom presuda tih sudova u skladu s ciljevima istraživanja ; zatim su analizirani podaci Državnog zavoda za statistiku, a provedeno je i samostalno anketno istraživanje o zastupljenosti podmićivanja u hrvatskom društvu. Sve navedeno poslužilo je utvrđivanju postojećeg stanja glede pasivnog podmićivanja u hrvatskom pravnom sustavu te najvažnije uočavanju problema koji se javljaju u pogledu njegove primjene. Svrha provedenih istraživanja je bila, temeljem dobivenih rezultata, dati prijedlog o otklanjanju postojećih pravnih praznina i nejasnoća te predložiti nova rješenja u normiranju inkriminacije i drugih pojmova koji su od utjecaja i značaja za inkriminaciju i temu disertacije, kao što je primjerice uvođenje pojma javnog službenika. U cilju ostvarivanja zadanih ciljeva i svrhe znanstvenog rada u disertaciji se koristi niz metoda relevantnih u razmatranju i analizi kaznenopravnih tumačenja kao što je dogmatska metoda koja je osnovna metoda pozitivnog prava uz njezinu dopunu teleološkom metodom tumačenja zakonskih odredbi, te gramatičkom, logičkom, sistemskom, povijesnom i komparativnom metodom. Dogmatska metoda, je metoda generalizirajuće apstrakcije, pa se ona u pravilu dopunjuje komparativnom metodom prikaza pasivnog podmićivanja u stranim sustavima, zatim statističkom metodom koja obuhvaća promatranja i analizu raznih podataka kako Državnog zavoda za statistiku, tako i drugih podataka koji su prikupljeni znanstvenim istraživanjem koja su provedena na sudovima, anketnim istraživanjem autorice rada, te kazuističkom metodom odnosno analizom presuda i studijom slučaja. Između ostalog se u disertaciji koristiti Policy oriented jurisprudence metodom primijenjenoj u analiziranju pravnih odluka s ciljem uviđanja nelogičnosti te predlaganja promjena na zakonskoj razini. Rezultati rada prikazani su u zaključku. Proučavanjem presuda prikupljenih istraživanjem provedenim na sudovima za kazneno djelo primanja mita, ustanovilo se da je u 35% od ukupnog broja izrečenih sankcija, izrečena uvjetna osuda, dok je rad za opće dobro izrečen u 44%. Ovakvi rezultati direktno ukazuju na prevagu izricanja blažih sankcija za ovo kazneno djelo. Proučavanjem rezultata drugih provedenih istraživanja sa sličnom temom, ustanovio se zanimljivi raskorak između rezultata istraživanja provedenih u okviru ovog rada i primjerice podataka iznesenih u Eurobarometru. Prema podacima Eurobarometra korupcija je vrlo rasprostranjena u Hrvatskoj budući da se o tome potvrdno izjasnilo čak 94% ispitanika, dok je u istom istraživanju navedeno da se samo nekolicina njih (11%) našla u neposrednom kontaktu sa korupcijom. Prema podacima do kojih se došlo samostalnim istraživanjem, a koje je sastavni dio ovog rada, pokazalo se da je čak 89% ispitanika bilo u direktnom kontaktu sa korupcijom, te da je 16% bilo u situaciji u kojoj su mogli primiti mito, što su rezultati bitno drugačiji od gore navedenih. U konačnici ovog rada daje se niz prijedloga za poboljšanje stanja u istraživanom području, a koje obuhvaćaju: drugačije uređenje kaznenih djela pasivnog podmićivanja u javnom sektoru preciznije primanja mita iz članka 293. KZ te pasivnog podmićivanja u privatnom sektoru, primanja mita u gospodarskom poslovanju iz članka 252. KZ ; promjenu naziva glave kaznenih djela protiv službene dužnosti u glavu kaznenih djela protiv javne službe i javnih ovlasti ; te uvođenje pojama javnog službenika kao počinitelja kaznenog djela pasivnog podmićivanja u javnom sektoru i njegovo definiranje u Kaznenom zakonu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA