Naslov
Mogućnost suzbijanja korovne vrste Convonvulus arvensis L. u voćnjacima i vinogradima
(Chemical control of Convonvulus arvensis in vineyard and orchard)

Autori
Biličić, Jakov

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.03

Godina
1990

Stranica
80

Mentor
Ostojić, Zvonimir

Ključne riječi
slak (Convonvulus arvensis); herbicidi; vinograd; voćnjak
(kindweed (Convonvulus arvensis); herbicides; vineyard; orchard)

Sažetak
Obilazeći nasade vinograda i voćnjaka društvenog sektora u kontinentalnom dijelu SR Hrvatske uočili smo da najveći problem predstavlja višegodišnja korovna vrsta Convonvulus arvensis. Ovaj korov naročito je prisutan na površinama gdje se u toku zimskog ili ranog proljetnog perioda primjenjuju perzistentni i na višegodišnje korove nedovoljno efikasni herbicidi (atrazin, simazin, diklobenil i dr.). Zbog toga u drugom dijelu vegetacije, kada se korovska vrsta Convonvulus arvensis jače razvija i prije nego se počne uspinjati uz čokot ili deblo voćke, potrebno je izvršiti dodatno tretiranje. Kontaktni herbicidi na bazi dikvata i parakvata, koji se često koriste, kratkotrajnog su djelovanja na vrstu Convonvulus arvensis, pa dolazi do brže regeneracije što zahtjeva dva i više dodatnih tretiranja uz prilična materijalna ulaganja. Osim toga, radeći s ovim herbicidima izlažemo se opasnosti od fitotoksičnog djelovanja na kulturu, a opasni su i po ljudsko zdravlje. Cilj našeg istraživanja bio je usmjeren na pronalaženje što djelotvornije kombinacije herbicida protiv ove napasne korovne vrste. Pokusima se nastojao utvrditi najpovoljniji rok primjene s gledišta razvoja vrste Convonvulus arvensis, utvrditi rezidualno djelovanje preparata i regeneraciju vrste na kraju vegetacijske sezone. Cilj svega bio je smanjiti broj tretiranja, smanjiti materijalna ulaganja, kao i smanjiti unos herbicida u okoliš. Tijekom 198. godine u kontinentalnom dijelu Hrvatske i Baranjskoj Posavini postavili smo sedam pokusa u vinogradima i šest pokusa u voćnjacima. Kako u trajnim nasadima nikad nije zastupljena samo jedna korovna vrsta, kod odabira lokacije nastojali smo da broj jedinki vrste Convonvulus arvensis dominira i da je jednako rasprostranjena po pokusnoj parceli. Na osnovi provedenih pokusa može se zaključiti sljedeće: niža dozacija ispitivanog preparata Staranea tek nakon dvadesetak dana iza aplikacije ispoljava konačnu djelotvornost na vrstu Convonvulus arvensis. Viša dozacija ima brže inicijalno djelovanje, pa nešto ranije suzbija svu u vrijeme aplikacije oprskanu lisnu masu.Herbicid Starane uz vrstu Convonvulus arvensis dobro suzbija i ove vrste: Rubus ideus, Rubus frutiesus, Erigeron canadensis i Taraxacum officinale. Nedostatak ovog herbicida je što ima relativno uzak spektar djelovanja. Zbog toga bi trebalo pokušati pronaći kombinaciju koja bi mu proširila spektar. Herbicidna kombinacija Starane+Gallant postiže dobre rezultate na sve u pokusima zastupljene širokolisne i travne korove. Međutim, uočeno je da preparati Starane postiže slabije rezultate na vrstu Convonvulus arvensis u kombinaciji s preparatom Gallantom od iste dozacije Staranea bez Gallanta. Ova kombinacija ispoljava i slabiju efikasnost na vrstu Taraxacum officinale, koju starane odlično suzbija već u dozaciji od 1, 5 l/ha. Prema tome preparat Gallant iako dobar graminicid, nije prihvatljivo rješenje kao partner herbicidu Staraneu. Preparat Goal ima brzo inicijalno djelovanje na vrstu Convonvulus arvensis, pa već za 3-5 dana nakon aplikacije postiže vidan učinak na ovu vrstu. Međutim regeneracija slakabrzo uslijedi zahtjevajući jedan od dva dodatna tretiranja. Nedostatak ovog herbicida sastoji se i u saznanju da ne djeluje na vrste Rubus sp. i Erigeron canadensis, veoma zastupljene korovne vrste u višegodišnjim nasadima. Ronstar postiže nešto bolje rezultate od preparata Goal. Vidne rezultate postiže na vrstu Convonvulus arvensis već za sedam do deset dana nakon aplikacije. Regeneracija uslijedi dosta brzo, ali ipak nešto sporije nego na tretmanu s Goalom. Višegodišnjom primjenom znatno se može reducirati vrsta Convonvulus arvensis. Nedostatak vog herbicida je taj što ne djeluje na vrste Rubus sp. i Erigeron canadensis kao i na travne korove. Preparat Cidokor postiže najbolje rezultate od svih u pokusima zastupljenih herbicida. Regeneracija vrste Convonvulus arvensis na kraju vegetacijske sezone je neznačajna. Puno djelovanje postiže već nakon 14-20 dana nakon aplikacije. Nedostatak Cidokora je što nakon aplikacije propušta korove koje niču iz sjemena, pa bi mu aplikacija morala biti vezana za neki od rezidualnih herbicida. Kombinacija Cidokora uz dodatak okvašivača 6+2 l/ha daje rezultate približne onima koje postižemo primjenom pune dozacije herbicida Cidokora uz nešto veći stupanj regeneracije. Gledajući sa ekonomskog stanovišta ova kombinacija ima svoju opravdanost u primjeni. Međutim kombinacija Cidokor+Armoblen 4+2 l/ha polučuje polovično djelovanje na vrstu Convonvulus arvensis uz brzu regeneraciju, što ukazuje da dozacija od 1/3 pune dozacije Cidokora nije dovoljna za suzbijanje korovne vrste Convonvulus arvensis. Najbolji efekat na vrstu Convonvulus arvensis polučuju ispitivani herbicidi ako se primjene u početku cvatnje slaka. Zadnji rok s kojim se herbicidi mogu uspješno primijeniti jest period kada se slak počinje uspinjati uz čokot ili deblo voćke. Pri današnjoj mogućnosti suzbijanja vrste Convonvulus arvensis u višegodišnjim nasadima, ne može se očekivati njegova trajna eliminacija, što ne bi bilo nio racionalno, ni ekonomski opravdano. Treba težiti takvim rješenjima koja će vrstu Convonvulus arvensis držati na takvom nivou da ona u vinogradima i voćnjacima ne bude ograničavajući činilac proizvodnje grožđa i voća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA