Naslov
Utjecaj primjene smanjenih količina vode na efikasnost i selektivnost nekih herbicida
(The influence of lower volume of water on efficacy and selectivity of some herbicides)

Autori
Flegar, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.03

Godina
1990

Stranica
83

Mentor
Ostojić, Zvonimir

Ključne riječi
smanjeni volumen škropiva; herbicidi; djelotvornost; selektivnost
(lower volume of water; herbicides; efficacy; selectivity)

Sažetak
Shodno sve prisutnijoj uporabi smanjenog volumena vode kod primjene herbicida definirane su osnovne postavke za utvrđivanje cilja našeg istraživanja. One su: I postojeća raspoloživa tehnika omogućuje nam da smanjimo utrošak vode kod primjene herbicida, čime se mogu postići velike uštede na transportu vode, povećati učinak prskalica i reducirati svi poslovi kod aplikacija. Kod post-em herbicida kontaktnog a znatno više translokacijskog djelovanja, kvalitetnija aplikacija omogućuje da se uštedi i količina aktivne tvari herbicida, a da se ne smanji herbicidni učinak. Uz ekonomske, u koje je uključena i racionalizacija trošenja energije, značajne su i ekološke prednosti takvog načina primjene, jer se smanjuje i nepotrebna kontaminacija okoline. Neki problemi kod smanjenog utroška vode mogu biti jače izraženi, a to se prvenstveno odnosi na povećanu opasnost nekontroliranog krtetanja kapljica. Na osnovu ovih postavki definiran je i cilj istraživanja, kojim smo željeli dati odgovore na sljedeća pitanja: Koji su učinci smanjenja utroška vode na efikasnost, selektivnost i ekonomičnost kod primjene herbicida fluazifop-butila, haloksifop- etoksietila i cikloksidima. Da li u sada proučenim registriranim količinama tih herbicida i u novijim uvjetima primjene, postoji rezerva za smanjenje doza, koji su učinci toga smanjenja na efikasnost i ekonomičnost, kao i koje su to minimalne a još dovoljno efikasne doze? Da li nam raspoloživa tehnika omogućuje takav način primjene? Koji su praktični aspekti rezultata provedenih ispitivanja? Na osnovu rezultata dvogodišnjih ispitivanja utjecanja smanjenja količine vode na efikasnost i selektivnost post-emergence graminicida, može se zaključiti sljedeće: Biološki potencijal herbicida fluazifop-butila, haloksifop- etoksietila i cikloksidima, veći je nego se u praksi koristi, odnosno postoji mogućnost da i primjenom nižih doza uz poboljšanu aplikaciju postignemo zadovoljavajuće rezultate. U praksi korištene količine navedenih herbicida smanjenjem utroška vode od 400-600 l/ha na 50-200 l/ha kod primjene leđnim prskalicama, mogu se smanjiti za 20-50% a da se pri tome ne smanji učinak na korove. To vrijedi uz uvjet da su i svi ostali uvjeti pogodni za dobro djelovanje, tj. da su korovi u aktivnom rastu, te da se tretiranje izvrši u osjetljivim fazama razvoja korova. Smanjenje doza kod fluazifop-butila nešto je manje zbog njegove slabije biocidnosti i može iznositi od 20-30%, dok kod haloksifop-etoksietila i cikloksidima mogu potpuno zadovoljiti i 50% manje doze. U istim uvjetima primjene, smanjenjem volumena vode i kvalitetnijom aplikacijom povećava se depozit i koncentracija herbicida na listu. Taj veći depozit u obliku sitnijih kapljica koje povećavaju površinu u dodiru s listom korova, razlog je da se i primjenom nižih doza uz pomoć malog volumena vode mogu postići dobri rezultati. Smanjenjem utroška vode od 800 na 50 l/ha nije utjecalo negativno na selektivnost navedenih herbicida, a djelovalo je na brže inicijalno djelovanje i veću ukupnu efikasnost na korove. Osim uštede herbicida i manje kontaminacije okoline, vrlo su značajne i uštede na transportu vode i povećanom učinku prskalice. Zbog povećanog učinka operacije prskanja se izvode brže, što omogućuje i pravovremeno obavljanje zaštite. Provedena ispitivanja su pokazala, da se i sa postojećim leđnim prskalicama samo s promjenom u rasprskivača, može znatnije racionalizirati primjena herbicida. Slična ispitivanja i provjeru rezultata svakako bi prije eventualne šire primjene trebalo provesti i sa traktorskim prskalicama provođenjem makropokusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA