Naslov
Problem atrazina u svijetu i Republici Hrvatskoj
(Problem of atrazine in the World and R. Croatia)

Autori
Ostojić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasnik zaštite bilja / Maceljski, Milan - Zagreb : Zadružna štampa, 2000, 46-48

Skup
44. Seminar iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 09.02.2000. - 11.02.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
atrazin; status u svijetu; u Hrvatskoj
(atrazine; status in the World; in Croatia)

Sažetak
Atrazin (2-klor-4-etilamino-6-izopropilamino-s- triazin) je herbicid koji je 1956. godine pronašla Švicarska tvrtka Geigy (danas Novartis). Ubrzo nakon što su stručnjaci rečene tvrtke H. Gysen i E. Knüsli 1957. obznanili njegove fizikalne, kemijske i biološke karakteristike, uveden je u praksu širom svijeta. Već od prvih godina primjene, uočeno je da se radi o izvanserijskom herbicidu. Primjenjen u relativno malim dozacijama, atrazin je iskazivao odlično djelovanje na veliki broj različitih jednogodišnjih širokolisnih korova. U nešto višim dozacijama dobro je suzbijao i određene jednogodišnje trave ali i neke višegodišnje korove. Perzistentnost prosječnih dozacija u poljskim uvjetima kretala se je od šest mjeseci do godine dana. U kukuruzu, vodećoj svjetskoj kulturi pokazao se je visokoselektivnim. Budući mu je i cjena koštanja po jedinici površine bila relativno niska, veoma brzo prihvaćen je širom svijeta. I na području Republike Hrvatske koja je u to vrijeme bila u sastavu Jugoslavije, atrazin je veoma brzo prihvaćen. Po podacima Fitosanitetske stanice iz Osijeka već 1960. god. na području Osječkog kotara triazinima (simazin i atrazin) tretirano je više od 5000 ha. Osim u kukuruzu atrazin je naknadno registriran za primjenu u voćnjacima (jabuka i kruška), vinogradima, sirku te kao herbicid za totalno suzbijanje na nepoljoprivrednim površinama, industrijskim objektima, željezničkim prugama i sl. Ipak glavno područje primjene ostao je kukuruz. U kukuruzu atrazin je bio ne zamjenjiv herbicid. Zbog veoma visoke selektivnosti i niske cjene, godinama je primjenjivan u prekomjerno visokim dozacijama. Naime, seljaci su zbog činjenice da s prosječnim dozacijama nisu polučivali učinak na korovne trave (muhar, koštan, svračicu), primjenjivali povećane količine s nadom da će polučiti učinak i na rečene trave. Početkom sedamdesetih atrazinu je istekao zaštitni patent. Budući je u to vrjeme bio ekonomski više interesantan nego u početku primjene, atrazin su počeli proizvoditi i mnogi drugi proizvođači. Odonda do danas, atrazin je ostao vodećim herbicidom tako ga danas sintetiziraju 23 različite kemijske tvrtke. U Hrvatskoj atrazin sintetizira kemijska industrija "Herbos" d.d. iz Siska. Iskazano novčano ili količinski, vodeći je spoj ove tvrtke. Ujedno je to i jedini pesticid koji se sintetizira u Hrvatskoj. Dugotrajna primjena povećanih količina na relativno velikim površinama, rezultirala je određenim negativnim posljedicama. Naime, krajem sedamdestih i početkom osamdestih u pitkim vodama nekih europskih zemalja (najprije u Italiji a kasnije i drugdje) zamjećene su povećane količine atrazina. Ova spoznaja je dobila na značaju otkako su u zemljama Europske zajednice uvedena stroža ograničenja, pa je količina od 0, 1 µg/l pojedinog pesticida postala maksimalno dopuštenom količinom u pitkoj vodi. Postroženi propisi rezultirali su pažljivijim pristupom i značajnim promjenama. U mnogim zemljama zabranjena je primjena na nepoljoprivrednim površinama, u voćnjacima i vinogradima. Dopuštena je primjena samo u kukuruzu a u nekim zemljama i u sirku. Novim propisom značajno je smanjena količina primjene po jedinici površine. Najčešće je maksimalna dozacija po hektaru 1, 5 kg a.t./ha. U Francuskoj je u početku redukcija iznosila 1, 5 kg/ha a danas je smanjena na samo 1 kg/ha. U Hrvatskoj je od samog početka primjene atrazina maksimalno dopuštena količina iznosila 1, 5 kg/ha. Dozvola na nepoljoprivrednim površinama uskraćena je pripravcima na osnovi atrazina početkom devedesetih. Nešto kasnije, zabranjena im je uporaba i u vinogradima i voćnjacima. Ipak, bez obzira na sva ograničenja, atrazin se još uvjek rabi u velikim količinama. Samo na području Republike Hrvatske kroz različite pripravke utroši ga se više od 500 000 kg. Stoga su uz strogo pridržavanje propisa i mjere dobrog gospodarenja od osobite važnosti za daljnju sudbinu atrazina. Naime, uz primjenu propisane dozacije, postupanje s praznom ambalažom, pridržavanje propisanih ograničenja o primjeni u blizini vodotoka, i sabirališta pitkih voda, od osobite su važnosti. Upravo zbog činjenice da se izbjegne eventualna kontaminacija pitkih voda u pojedinim zemljama Europe primjena pripravaka na osnovi atrazina potpuno je zabranjena. Ipak, veći broj kako eurpskih tako i prekomorskih zemalja koje su značajni proizvođači kukuruza ne odriču se primjene atrazina. Uz sve navedene mjere, značajniji potrošači atrazina uveli su obavezno permanentno motrenje stanja atrazina (ali i drugih pesticida) u vodi. Nažalost, u našoj zemlji nije uspostavljen monitoring iako smo to s gledišta međunarodnih konvencija po različitim osnovama obavezani.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA