Naslov
Briselska deklaracija o astmi
(Bruxelles' asthma declaration)

Autori
Ivković-Jureković, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
I Kongres hrvatskih alergologa i kliničkih imunologa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.05.2009. - 23.05.2009

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
astma; Briselska deklaracija; upravljanje astmom; dijagnoza; liječenje
(asthma; Bruxelles' declaration; asthma management; diagnosis; treatment)

Sažetak
U posljednjih dvadesetak godina bilježi se dramatičan porast prevalencije astme i troškova liječenja širom svijeta, a posebice u industrijaliziranim zemljama. Do 20% djece u Europi boluje od astme, a astma je postala i najčešća kronična bolest i najčešći uzrok hospitalizacija u djece. Unatoč brojnim smjernicama za optimalno upravljanje astmom, ova se bolest za sada ne može niti prevenirati niti izliječiti, a usprkos mogućnostima izbora u liječenju, većina bolesnika je i dalje slabo kontrolirana ili uopće nije pod kontrolom. Bruxelleska deklaracija o astmi, pod pokroviteljstvom Zaklade za istraživanje astme, alergije i upale (The Asthma, Allergy and Inflammation Research Charity), poziva kreatore zdravstvene politike, liječnike i bolesnike da prepoznaju astmu kao javno-zdravstveni problem koji treba postati politički prioritet. Deklaracija poziva na promjene u pristupu upravljanju astmom i daje akcijski plan u deset glavnih točaka. Deklaracija upozorava da je neophodno bolje upoznati upalnu komponentu u astmi i uzeti je u obzir prilikom procjene učinkovitosti liječenja ; potrebna je brza razmjena najnovijih rezultata istraživanja, a europske smjernice o astmi moraju biti hitno osuvremenjene. Promjena pristupa astmi moguća je jedino uz suradnju i podršku političara na nivou Europe. Medicinska zajednica, predvođena profesionalnim tijelima i organizacijama, mora osigurati brzi odgovor na najnovije znanstvene spoznaje o astmi - astma je različita u odraslih, djece i dojenčadi kao i u različitim etničkim grupama i upravljanje astmom se tome mora prilagoditi. Dijagnostiku i liječenje astme treba temeljiti na najnovijim znanstvenim spoznajama, kliničkom i praktičnom iskustvu. Potrebno je kontinuirano osuvremenjivanje smjernica za upravljanje astmom u djece i odraslih. Smjernice moraju biti temeljene na rezultatima kliničkih istraživanja, ali i iskustvu liječenja bolesnika u realnom životu i obitelji. Neophodna su istraživanja usmjerena osobito na dojenčad i djecu. Potrebno je prepoznati i istražiti razlike u upravljanju astmom širom Europe, a bolesnici trebaju aktivno sudjelovati u liječenju svoje bolesti. Potrebno je, također, poboljšati praćenje uporabe lijekova u astmi i informiranje o potencijalnim nuspojavama vezanim uz lijekove. Neophodno je unaprijediti znanje o utjecaju okolišnih čimbenika na astmu, a nacionalne zdravstvene politike moraju postaviti ciljeve pružateljima zdravstvenih usluga u svrhu poboljšanja upravljanja astmom. Bruxelleska deklaracija o astmi poziva na hitne promjene u dijagnostici i liječenju astme, te upozorava na potrebu za novim istraživanjima s ciljem poboljšanja ishoda liječenja u bolesnika širom Europe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA