Naslov
Piskanje i astma u male djece: dijagnostika, prognoza i liječenje
(Wheezing and asthma in children: diagnosis, prognosis and treatment)

Autori
Ivković-Jureković, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Skup
Hrvatska proljetna pedijatrijska škola

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 16.04.2007. - 20.04.2007

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
piskanje; astma; dojenčad; mala djeca; dijagnostika; liječenje
(wheezing; asthma; infants; small children; diagnosis; treatment)

Sažetak
Iako astma najčešće počinje u predškolskoj dobi, među djecom koja imaju ponavljajuće epizode piskanja do 6. godine života se uz astmu krije i nekoliko drugih fenotipova koji se značajno razlikuju s obzirom na patofiziologiju, čimbenike rizika, prognozu i liječenje. Prolazno rano piskanje i neatopijsko virusima izazvano piskanje počinju najčešće već u prvoj godini života i češći su u prijevremeno rođene djece, u dječaka te u djece koja su izložena duhanskom dimu i virusnim infekcijama. Sindrom je vezan uz anatomiju dišnih putova, a ne upalu i ova djeca nemaju povećani rizik za astmu u kasnijem životu. Imaju dobru prognozu i uz simptomatsko liječenje piskanje prestaje do polaska u školu. Kasno piskanje počinje iza 3. godine života, plućna funkcija je normalna, ali postoji sklonost razvoju senzibilizacije na inhalacijske alergene u školskoj dobi. Iako u ovih bolesnika nije potrebna kronična protuupalna terapija, preporuča se primjena mjera primarne prevencije. Među predškolskom djecom kod koje se ponavljaju epizode piskanja važno je na vrijeme otkriti one koji boluju od astme jer je proces remodeliranja koji dovodi do ireverzibilnih promjena u strukturi bronha i propadanja plućne funkcije prisutan od samog početka bolesti. Kod njih je osobito važno rano postaviti dijagnozu radi pravovremenog uvođenja protuupalnog liječenja. Astma je u ranoj dobi češća u dječaka te u djece koja imaju i neku drugu alergijsku bolest te pozitivne markere atopijskog fenotipa. Atopija u roditelja i izloženost duhanskom dimu dodatni su čimbenici rizika za astmu. U svakog djeteta s recidivnim piskanjem potrebna je detaljna anamneza i fizikalni pregled te dijagnostička obrada kojom se isključuju drugi mogući uzroci. Još ne postoji jednoznačni odgovor na pitanje da li trenutno raspoloživa terapija zaista utječe na prirodni tijek bolesti i svakako su potrebna dodatna ispitivanja za bolje razumijevanje patogeneze, progresije i prognoze astme u predškolske djece kao i za procjenu učinkovitosti specifičnog liječenja u ovih bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA