Naslov
Zavalje i prekrajanja granica u doba Kraljevine Jugoslavije
(Zavalje and the redrawing of borders in the era of the Kingdom of Yugoslavia)

Autori
Grgić, Stipica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Zavalje i okolica u prošlosti i sadašnjosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Zavalje; prekrajanje granica; Kraljevina Jugoslavija; 1931.; političke prilike
(Zavalje; redrawing of borders; Kingdom of Yugoslavia; 1931; political situation)

Sažetak
Napredna društva danas prihvaćaju ideju da promjene svih granica, kako onih lokalnih samoupravnih, tako i državnih, treba vršiti isključivo uz jasne iskaze volje građana koji žele odvajanje od jedne razine te priključenje drugoj. Ipak, za prostor općine Zavalje, koja se sastojala se od teritorija koji su uz Ličku Plješivicu nakon Svištovskog mira u 18. stojeću pripali Habsburškoj monarhiji, u vrijeme Kraljevine Jugoslavije nije se primijenio isti princip. Ta općina, u kojoj je stanovništvo osjećalo veću identitetsku i nacionalnu povezanost s prostorom hrvatske Like, odlukom središnje državne vlasti, tada u rukama beogradskog diktatorskog režima kralja Aleksandra, bez ikakvog je pitanja njenih stanovnika 1931. pripojena kotaru Bihać. Posljedica je to stava režima koji je od proglašenja šestosiječanjske diktature 1929. počeo još kruće inzistirati na nacionalnom unitarizmu i državnom centralizmu multinacionalne Kraljevine Jugoslavije. Općina Zavalje, koja je obuhvaćala naselja Zavalje, Međudražje, Mali i Veliki Skočaj te Baljevac, odlukom diktatorske vlasti je u jeku ispravaka banovinskih granica izdvojena iz sastava kotara Korenica Savske banovine (sa sjedištem u Zagrebu), te pripojena kotaru Bihać Vrbaske banovini (sa sjedištem u Banja Luci). Nominalno, diktatorski se režim u promjenama banovinskih granica 1931. pozivao na princip ekonomsko-prometnih veza te prirodnosti granica, tj. da njihove međusobne međe budu određene po riječnim koritima, vrhovima planinskih masiva ili drugim prirodnim preprekama, ali tako da pojedina mjesta koja pripadnu pod drugu banovinu doista gravitiraju nekom centru u drugoj banovini. Pripajanju kotaru Bihać kumovala blizina samog Bihaća, u kojem su doista stanovnici općine odlazili u nabavku i tražili npr. liječnika ili veterinara, ali i neki drugi elementi, poput nesložnosti u tadašnjem zavaljskom općinskom vijeću. Unatoč kasnijim naporima stanovnika zavaljske općine da se njihov kraj ponovno inkorporira u hrvatski pravni prostor nije se uspjelo postići trajno sjedinjavanje. Nakon kraja Drugog svjetskog rata odlukom novog državnog centra, opet mimo volje njenih stanovnika, općinu Zavalje ponovno se stavilo pod ingerenciju upravnih vlasti Bosne i Hercegovine, gdje se nalazi i danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA