Pregled bibliografske jedinice broj: 76496
Hidrološko gledište otjecanja u kršu
Hidrološko gledište otjecanja u kršu, 2002., doktorska disertacija, Građevinski fakultet, Split
CROSBI ID: 76496 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hidrološko gledište otjecanja u kršu
(Hydrological aspect of the discharge from karst)
Autori
Denić-Jukić, Vesna
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Građevinski fakultet
Mjesto
Split
Datum
11.07
Godina
2002
Stranica
112
Mentor
Bonacci, Ognjen
Neposredni voditelj
Bonacci, Ognjen
Ključne riječi
modeli oborine-otjecanje; hidrologija krša; izvor Jadra; izvor Gradole
(rainfall-runoff models; karst hydrology; spring Jadro; spring Gradole)
Sažetak
Rainfall-runoff (RR) modeli temeljeni na konvoluciji oborina i neparametarske transfer funkcije ne daju zadovoljavajuće rezultate u simulacijama otjecanja iz krških vodonosnika kod duljih recesijskih razdoblja. U tzv. repu transfer funkcija se pojavljuju nepravilnosti kao rezultat nezaobilaznih greški u ulazno-izlaznim vremenskim serijama i pojednostavljenja napravljenih smatrajući sustav linearnim i vremenski nepromjenjivim. U radu je prikazan novi oblik transfer funkcije krških vodonosnika, tzv. kompozitne transfer funkcije (KTF). KTF je temeljen na ideji istovremene simulacije otjecanja putem dviju funkcija jediničnog odgovora sustava koje su svojim oblicima prilagođene modeliranju brzog i sporog dijela otjecanja. Za modeliranje brzog otjecanja korištena je neparametarska transfer funkcija, dok je sporo otjecanje modelirano parametarskim transfer funkcijama odnosno trenutnim jediničnim hidrogramima izvedenim iz konceptualnih modela. Primjenom KTF se uklanjaju nepravilnosti u repu transfer funkcije i postiže se uspješnija simulacija otjecanja, i to posebno njegovog recesijskog dijela. RR model temeljen na konvoluciji oborina i KTF je primjenjen na dva krška izvora: izvor Jadra i izvor Gradole u Istri. Rezultati su uspoređeni s rezultatima dobivenim zasebnom primjenom neparametarskih i parametarskih transfer funkcija te rezultatima dobivenim primjenom GHM metode. Usporedbe su napravljene u vremenskoj domeni i domeni frekvencija. U radu je pokazana i metodologija određivanja hidrološke površine sliva krškog izvora i procjene količina pritjecanja voda izvan izravnog slivnog područja. Metodologija se temelji na primjeni RR modela baziranog na KTF i korelacijskoj analizi dobivenih rezultata. Primjena na izvor Jadra je pokazala da značajan dio vode s izvora ne potječe s njegovog izravnog slivnog područja. Dobiveni rezultati su potvrđeni putem primjene klasičnih hidroloških metoda tj. analizom krivulje trajanja protoka na papiru vjerojatnosti, primjenom regionalne formule, a izvršena je i analiza gubitaka vode iz korita i pripadajućeg sliva rijeke Cetine između vodomjernih postaja Gardunska mlinica i Čikotina lađa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija