Naslov
MOGUĆNOST I OPRAVDANOST PONOVNE UPOTREBE MULJA S UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
(POSSIBILITY AND JUSTIFIABILITY OF RECYCLING OF SEWAGE SLUDGE)

Autori
Vouk, Dražen ; Štirmer, Nina ; Serdar, Marijana ; Nakić, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova konferencije o zaštiti okoliša "Gospodarenje plastičnim i ambalažnim otpadom, morskim otpadom i otpadnim muljem" / Milanović, Zlatko - Zagreb, 2015, 1-15

Skup
Konferencija o zaštiti okoliša "Gospodarenje plastičnim i ambalažnim otpadom, morskim otpadom i otpadnim muljem"

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 27.05.2015. - 28.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mulj ; otpadne vode ; uređaj za pročišćavanje ; zbrinjavanje mulja ; pepeo
(sludge ; wastewater ; treatment plant ; sludge disposal ; ash)

Sažetak
Na svakom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, bilo da se radi o sanitarnim ili industrijskim otpadnim vodama generiraju se određene količine mulja, primarno kroz taloženje u prethodnim i naknadnim taložnicima. Izdvojeni mulj potrebno je adekvatno obraditi na samom uređaju i zbrinuti u okoliš u skladu sa zakonskom regulativom. Konačno odlaganje kanalizacijskog mulja skup je i ekološki osjetljiv postupak s kojim se čak i danas muče gotovo sve razvijene zemlje svijeta. U velikom broju zemalja EU do danas nije cjelovito riješen problem zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje, niti je isti određen propisima, uputama ili smjernicama. Problem zbrinjavanja mulja ne može se, zbog velikog broja varijabli koje utječu na ekonomska i ekološka ishodišta, rješavati na razini lokacije jednog UPOV, već na razini velikih prostornih cjelina (županija i države, pa čak i međudržavnoj razini). Zbog različitih tehnoloških mogućnosti obrade i zbrinjavanja mulja i mogućih negativnih utjecaja na čovjeka i okoliš, znanstvena i stručna javnost svake države trebala bi postići konsenzus na državnoj razini o tome koja su rješenja prihvatljiva i na temelju tog konsenzusa izraditi plan gospodarenja muljem. Od rješenja koja se čine prihvatljivim je svakako ponovna upotreba mulja i njegovih nusproizvoda za različite namjene, odnosno sva ona rješenja u kojima se višekriterijski postižu optimalni rezultati. Konačno zbrinjavanje mulja nije važno isključivo s aspekta zadovoljenja zakonskih propisa, već i s aspekta odabira optimalne koncepcije pročišćavanja otpadnih voda, uključivo i samu obradu mulja. Navedeno je posebno izraženo kroz mogućnosti ponovne upotrebe mulja. U okvirima održivog razvoja, ponovnom upotrebom mulja gotovo u potpunosti se zatvara ciklus pročišćavanja otpadnih voda pri čemu se generiraju zanemarive količine otpadne tvari koje je kao otpadnu tvar potrebno odložiti u okoliš. U većini zemalja EU značajne količine stabiliziranog i dehidriranog mulja se spaljuju. Spaljivanjem mulja generira se pepeo koji je po obujmu tri do pet puta manji od svježeg mulja te ga je također potrebno zbrinuti u skladu sa zakonskom regulativom. Iz dosadašnje svjetske prakse proizlazi više mogućih rješenja ponovne upotrebe mulja i nusprodukata njegove obrade (npr. pepela). U radu će se dati osvrt na različite mogućnosti ponovne upotrebe pepela koji se generira u postupku spaljivanja mulja s UPOV. Posebni naglasak je stavljen na ugradnju pepela u betonskoj industriji. Opisat će se neki od rezultata dosada provedenih istraživanja u okviru svjetske prakse, te će se dati usporedba s rezultatima dobivenim u Hrvatskoj. U radu će se opisati i određeni vidovi problema koji se pojavljuju uz nastojanje za ponovnom upotrebom mulja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Napomena
Ovaj rad je financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom (7927) "Reuse of sewage sludge in concrete industry - from microstructure to innovative construction products"

POVEZANOST RADA