Naslov
Promišljanje o ponovnom uvođenju ispaše u mliječnom govedarstvu
(Rethinking grazing for dairy cattle)

Autori
Gantner, Ranko ; Šperanda, Marcela ; Steiner, Zvonimir ; Stjepanović, Mirko ; Zimmer, Domagoj ; Dokić, Nikolina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Stanje i perspektive proizvodnje krmnog bilja u Republici Srbiji / Erić, Pero - Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, 2015, 15-16

ISBN
978-86-7520-336-0

Skup
XIII Simpozijum o krmnom bilju Srbije

Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 21.05.2015. - 22.05.2015

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
prinos ; TMR ; ispaša ; hranidba krava
(yield ; TMR ; grazing ; cow feeding)

Sažetak
Tijekom posljednjih 40-tak godina veliki poljoprivredni sustavi masovno su uvodili stajski TMR sistem hranidbe mliječnih goveda, gdje je osnovni dio obroka sastavljen najvećim dijelom od silaže kukuruza, uz manje udjele kvalitetnijih voluminoznih krmiva poput sijena ili sjenaže lucerne i/ili trava. Najčešći argumenti izboru silaže kukuruza kao najzastupljenije voluminoze u sastavu obroka jest visok prinos nadzemne mase u umjerenim kontinentalnim klimatima, visoka energetska vrijednost za preživače i zadovoljavajući sadržaj i kvaliteta vlakana. Prateći velike farme, tijekom posljednjih 20-tak godina takav sistem hranidbe uvode i srednji i mali poljoprivrednici, smatrajući stajski TMR sistem jedinom modernom opcijom, ali vjerovatno bez dovoljnog poznavanja argumenata za i protiv. Ipak, u modernim se uvjetima masovno održao i pašnjački sistem hranidbe mliječnih goveda u maritimnoj klimi Novog Zelanda i Velike Britanije. Nekoliko istraživanja u posljednjih 20-tak godina u predjelima maritimne klime SAD- a pokazala su da je hranidba mliječnih krava jeftinija na ispaši, te da je cijena koštanja proizvedenog mlijeka manja sa ispaše nego iz stajskog TMR sistema. Isti autori ustanovili su i značajno manje mastitisa (upale vimena) i prinudnih klanja kod krava s ispaše u odnosu na krave iz staje. Grupa autora iz Irske ustanovila je značajno manje oboljenja papaka i šepavosti kod mliječnih krava na ispaši u odnosu na krave držane u staji tokom istraživanja od 2006. do 2008. godine, dok su krave držane u staji imale znatno slabije lokomotorne sposobnosti u odnosu na krave s ispaše. Stajski TMR sistem hranidbe najčešće je okarakteriziran visokim udjelima koncentriranih krmiva među kojima su zrna žitarica bogata škrobom, što ima za posljedicu intenzivno zakiseljavanje buraga tijekom probave i učestalu pojavu buražne acidoze koja se negativno odražava na opće zdravstveno stanje životinja i pad imuniteta. Nasuprot tome, svježa zelena krma prirodno je bogata vitaminom E koji se pokazao jednim od ključnih faktora funkcioniranja imunosnog sustava životinja, a neophodan je u reprodukciji. Hranidba krava zelenom pašom povećava udio poželjnih n-3 PUFA što rezultira njihovom većom koncentracijom u proizvodima (mlijeko, meso). Zbog svega navedenog može se smatrati potrebnim ponovno razmotriti da li je stajski TMR sistem hranidbe zaista superirorniji u odnosu na pašnjački. Najčešći argumenti protiv primjene pašnjačkog sistema jesu znatno niži očekivani prinos krme pašnjačkih trava u odnosu na prinos silažnog kukuruza uz ljetni minimum prirasta trave na pašnjacima kontinentalnog klimata, što otežava organizaciju ispaše tijekom pašne sezone. Da bi pašnjački sistem hranidbe postao ekonomski privlačniji potrebno je povećati očekivane prinose krme s pašnjaka i smanjiti ljetni pad prinosa. Oba poboljšanja mogla bi se postići primjenom dvije mjere: 1.) uvrštavanjem prinosnijih i na sušu otpornijih vrsta u pašnjačke biljne zajednice ; i/ili 2.) navodnjavanjem. Pri izboru vrsta za sjetvu pašnjaka, pretpostavlja se da bi lucerna (košni i pašni tip) i lisnata cikorija (pašni tip s Novog Zelanda) mogli biti prikladni nositelji prinosa, s manjim udjelom trava za pokrivanje gologa tla i povezivanje tratine radi otpornosti na gaženje (Festuca arundinacea i Poa pratensis). Cikorija bi, uz bolji ljetni prinos u odnosu na trave, imala i ulogu „razrjeđenja“ lucerninog potencijala za nadimanje te zoosanitarnu ulogu. Za znanstvenu potvrdu navedenih pretpostavki potrebno je provesti poljske pokuse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA