Naslov
Ideologija ili politički stil? Temeljne odrednice političke retorike predsjedničkog kandidata Ivana Vilibora Sinčića tijekom izborne kampanje 2014.
(Ideology or a Political Style: Determinants of the Political Rhhetoric of the Presidental Candidate Ivan Vilibor Sinčić during the Election Campaign in 2014)

Autori
Mustapić, Marko ; Hrstić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodna znanstvena konferencija "Identiteti - Kulture - Jezici. Jezik, ideologija i sjećanje u suvremenom kontekstu" : Sažetci radova / - Mostar : Osijek : Filozofski fakultet ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar ; Zaklada Konrad Adenauer, Predstavništvo za BiH, 2015, 49-50

Skup
Međunarodna znanstvena konferencija "Identiteti - Kulture - Jezici. Jezik, ideologija i sjećanje u suvremenom kontekstu"

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 05.06.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
populizam; ideologija; politički stil; mediji; izborna kampanja; Ivan Vilibor Sinčić
(populism; ideology; political style; media; election campaign; Ivan Vilibor Sinčić)

Sažetak
Pojam populizam i njegove izvedenice posljednjih su godina svakodnevno prisutne u hrvatskoj javnosti i to primarno s negativnim konotacijama. No, domaća znanstvena istraživanja na ovu temu još su uvijek u svom začetku, za razliku od zemalja s dugom demokratskom tradicijom. U razvijenim liberalnim demokracijama populizam se već desetljećima znanstveno istražuje i pogrešno je populizam odbacivati kao puku patološku forma politike. Ipak, općeprihvaćene definicije ovog pojma još uvijek nema. Naime, razlike u istraživačkim pristupima populizmu su izražene, pa se populizam promatra i kao oblik političkog stila i kao ideologija. Konsenzus je pak postignut oko važnosti medija u oblikovanju populizma te masovnog komuniciranja političkih aktera i građana. Cilj je ovoga rada utvrditi temeljne odrednice političke retorike predsjedničkog kandidata Ivana Vilibora Sinčića, kojeg se u medijima tijekom izborne kampanje 2014/15 često etiketiralo 'populistom'. Stoga smo proveli analizu sadržaja svih priloga koje se odnose na predsjedničkog kandidata Sinčića, objavljenih u novinama Jutarnji list i Večernji list u razdoblju od 6. prosinca 2014., dana kada je Ivan Vilibor Sinčić predao potpise svojih podupiratelja Državnom izbornom povjerenstvu te službeno započeo predizbornu kampanju, pa do 28. prosinca 2014., kada je održan prvi krug predsjedničkih izbora na kojima je ostvario treći rezultat s prikupljenih 16, 42% glasova. Provedena analiza pokazuje da je Jutarnji list negativnije od Večernjeg lista portretirao predsjedničkog kandidata Sinčića, pri čemu su novinari Večernjeg lista zauzimali neutralan stav u izvještavanju. Kolumnisti u oba dnevna lista nisu uočavali populistička obilježja Sinčićeve političke retorike, očitovane u ideji da je suvremeno hrvatsko društvo podijeljeno u dvije homogene skupine: obespravljeni narod i povlaštenu elitu. U skladu s tim, Sinčić je kontinuirano napadao elitu (pretežno dvije najveće stranke HDZ i SDP te banke), optužujući ih kao uzročnike postojeće društvene i ekonomske krize u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Sociologija

Napomena
The concept of populism and its derivatives have been present in the Croatian public in last few years primarily having negative connotations. But domestic scientific research s of such phenomena are still at an inception point, unlike countries with a long democratic tradition. In developed liberal democracies populism is being scientifically researched for many decades and it would be wrong to cast it away as a pure pathological form of politics. Nonetheless, an agreed upon in heuristic approaches to populism are prominent, so some see it as form of political style, while some other authors see it as an ideology. Some consensus is achieved when talking about the importance of media in forming populism and mass communication of political factors and citizens. The aim of this paper is to determine the basic determinants of the political rhetoric of the presidential candidate Ivan Vilibor Sinčić, who has been frequently etiquetted as a populist by the media during the election campaign of 2014. So the contents of all newspapers articles dealing with Sinčić, published in newspapers Večernji list and Jutarnji list twere analysed in the period from December 6th 2014, when Ivan Vilibor Sinčić turned in the signatures of his supporters to the State electoral committee and started his election campaign, to December 28th, when the first round of presidential elections was held in which he finished as third with 16, 42 % votes. According to our analysis, Jutarnji list portrayed Sinčić much more negative than Večernji list, whose reporters were predominantly neutral toward him. However, columnists in both papers did not recognized populist characteristics of his rhetoric, despite its content, which was based on the idea that modern Croatian society consists of two homogenous groups: underprivileged people and privileged elite. Accordingly, Sinčić attacked the elite in his appearances (mostly two major political parties HDZ – Croatian Democratic Union and SDP - Social Democratic Party, as well as banks), accusing them as a causes of the current social and economic crisis in Croatia.

POVEZANOST RADA