Naslov
Društveni karakter, politička kultura i struktura ličnosti: komparativna analiza zagrebačkih i beogradskih studenata
(Social Character, Political Culture and Personality Structure: The Comparative Analysis of the Zagreb and Belgrade University Students)

Autori
Šram, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Fakultet političkih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
12.02

Godina
2007

Stranica
355

Mentor
Šiber, Ivan

Ključne riječi
društveni karakter; nacionalni karakter; politička kultura; ličnost; ideologija; alijenacija; zagrebački studenti; beogradski studenti
(social character; national character; political culture; personality; ideology; alienation; Zagreb students; Belgrade students)

Sažetak
U teorijskom dijelu istraživanja analizirani su različiti teorijski koncepti povezani s konceptom političke kulture i njihovom korespondencijom s određenom tipologijom društava. Za potrebe empirijskog dijela istraživanja teorijski su razrađene komponente političke kulture (nacionalna svijest, ideologija, alijenacija, vrijednosne orijentacije) i personalni prostor (autoritarne tendencije i konativne dimenzije ličnosti). Faktorskom analizom mjernih instrumenata koji pokrivaju stavovsko-vrijednosni i personalni prostor izvršena je operacionalizacija njihovih latentnih dimenzija. Istraživanje je imalo dva osnovna cilja: (1) Primjenom analize varijance i kanoničke diskriminacijske analize utvrditi da li se zagrebački i beogradski studenti međusobno razlikuju u pogledu internalizacije pojedinih društvenih stavova, vrijednosnih orijentacija i osobina ličnosti u toj mjeri da na manifestnoj razini ukazuju na postojanje specifičnih ili «modalnih» nacionalnih karakteristika koje korespondiraju s nekim od tipova političke kulture ili teorijskim tipovima društava. (2) Na temelju latentnih konfiguracija stavovsko-vrijednosnih obrazaca i strukture ličnosti, a pod modelom kanoničke korelacijske analize, utvrditi sličnosti i razlike u pogledu postojanja interpretabilnih modela političke kulture (stavovsko-vrijednosni prostor) ili tipova društvenog karaktera (strukturiranost stavovsko-vrijednosnih obrazaca i osobina ličnosti) koje postoje unutar hrvatskog i srpskog uzorka. Istraživanje je istovremeno sprovedno u Zagrebu i Beogradu a uzorci su bili homogeni s obzirom na spol, dob i znanstveno područje studiranja. Na razini međugrupne analize pokazalo se da ispitanici srpske nacionalnosti postižu veće rezultate na onim varijablma koje ukazuju na prisutnost jedne «Alijenirane konzervativne političke kulture» koja u određenoj mjeri korespondira s «Tradicionalnim tipom društva». Na razini unutargrupne analize dobijeni su sljedeći rezultati: (1) U društvenoj svijesti srpskih ispitanika nalazi se političko-kulturalni model nazvan «Nacionalizam i politička alijenacija», a u društvenoj svijesti hrvatskih ispitanika «Nacionalizam i kvazi-liberalizam». Oba ova političko-kulturalna modela izviru iz «Nacionalističkog autoritarnog društvenog karaktera» u čijoj se pozadini nalazi asocijalno-agresivna struktura ličnosti. (2) Kod srpskih ispitanika se u psihološkoj pozadini političko-kulturalnog modela nazvanog «Socijalna alijenacija i nacionalno opsadno stanje» nalazi «Anksiozna neuroza», a kod hrvatskih ispitanika «Neurotska depresija». (3) Samo kod beogradskih studenata je utvrđen političko-kulturalni model nazvan «Socijalna kohezija» u čijoj se psihološkoj pozadini nalazi sindrom «Neurotske depresije». Ova vrsta političko-kulturalnog modela ukazuje na postojanje jednog tipa «Depresivnog društvenog karaktera». Postojanje unutarnacionalnih razlika u pogledu strukturiranosti stavovsko-vrijednosnih obrazaca i strukture ličnosti omogućuje predikciju političkog ponašanja u kriznim i konfliktnim društvenim situacijama, a koju bi teško bilo izvršiti kad bi se zadržalo isključivo na razini analize međunacionalnih razlika. Autor zaključuje o nužnosti dinamičkog i multidisciplinarnog koncipiranja istaživanja političke kulture koja implicira povijesne, sociološke, politološke i psihološke korelate unutar društva, kulture, nacije i ličnosti, a na što su ukazali i empirijski nalazi u disertaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA