Naslov
Zakon o zaštiti na radu - prijedlozi de lege ferenda
(Occupational Safety Act - de lege ferenda proposals)

Autori
Šokčević, Svjetlana

Izvornik
Sigurnost (0350-6886) 54 (2012); 11-19

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
zdravlje na radu; psihosocijalni rizici; stres; uznemiravanje; nasilje; napori rada; videonadzor
(health at work; psycho-social risks; stress; mobbing; violence; work strains; video surveillance)

Sažetak
Svrha ovog rada je upozoriti zakonodavca u Republici Hrvatskoj i ostale dionike na svim razinama sustava zaštite na radu i socijalnog dijaloga o zaštiti na radu na činjenicu da pravo zaštite na radu u Republici Hrvatskoj još uvijek nije usklađeno s pravnim poretkom EU-a. To znači da se radnicima u još uvijek ne osiguravaju sva prava koja im pripadaju slijedom pravnog poretka EU-a iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Nedosljedna primjena definicije pojma zdravlje na radu iz Konvencije 155 Međunarodne organizacije rada, prema kojoj zdravlje ima i fizičku i duševnu sastavnicu, dovodi već 16 godina do toga da se naporima na radu i psihosocijalnim rizicima ne daje dostatna pozornost, iako je Zakon o zaštiti na radu u tom razdoblju mijenjan čak tri puta. Posljedica je nedostajući pravni okvir za djelovanje poslodavaca, radničkih predstavnika, inspekcije rada, medicine rada i drugih dionika. Očekuje se da će zakonodavac novim Zakonom o zaštiti na radu, koji je pred upućivanjem u zakonodavni postupak, osigurati potpunu zaštitu zdravlja i sigurnost na radu te se očekuje da potporu tom zahtjevu daju socijalni partneri u Republici Hrvatskoj, slijedom postignuća socijalnih partnera EU-a iz područja zaštite radnika od rizika kao što su stres na radu, nasilje, drugi oblici uznemiravanja te napori koji proizlaze iz jednoličnog rada, rada po učinku, na vrijeme, s nametnutim ritmom, kao i ostalih oblika rada pri kojima postoje statički i dinamički napori. Autorica predlaže da zakonodavac prekine šutnju o (ne)dopustivosti korištenja video nadzora na mjestima rada te da nedvosmisleno propiše prava, obveze i odgovornosti s tim u vezi ne samo u individualnom radnom odnosu, nego i u kolektivnim radnim odnosima, u okviru kojih predlaže osigurati obvezu poslodavca, odnosno pravo radničkih predstavnika na suodlučivanje o uvođenju i korištenju video nadzora, jer je u pitanju prikupljanje i korištenje podataka o radnicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA