Naslov
Industrijski odnosi i zaštita na radu
(Industrial relations and occupational safety and health)

Autori
Šokčević, Svjetlana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.04

Godina
2006

Stranica
382

Mentor
Kregar, Josip

Ključne riječi
industrijski odnosi; radnička participacija; zaštita na radu; uvjeti rada; pravo Europske zajednice
(industrial relations; workers participation; occupational safety and health; working conditions; European Community law)

Sažetak
Budućnost industrijskih odnosa ovisi o sposobnostima aktera da se prilagode novim zahtjevima i promjenama u okruženju, pa ona ne pripada onima koji ljude i događaje razvrstavaju u unaprijed odabran broj kategorija kako bi reducirali kompleksnost, već onima koji imaju sposobnost razumijevati kompleksnost kao trajno kontekstualno obilježje okruženja u kojem djeluju. Kočnicu drže akteri s najvećom institucionalnom snagom, koja se je pretvorila u njihovu najveću slabost, jer podupire inertnost, a održava moć utemeljenu na kvantitativnim, a ne na kvalitativnim obilježjima aktera. Preostaje im izbor učiti brže od dinamike promjena u okruženju te prijeći put od nefiltriranih podataka do razumijevanja cjeline, kako bi korporativističke odnose u kojima sudjeluju držali pod kontrolom i ostvarivali ih na korist svojih članova, ali i u interesu društvenog razvoja. Pozornost zaslužuje i kvaliteta komuniciranja. Ulazak u Europsku uniju znači ulazak u zajednicu čiji cjelovit socijalni model počiva na komunikativnoj akciji i kulturi, odnosno na dijalogu socijalnih partnera koji je vodeća vrednota. Socijalni dijalog ima osobitu težinu, a to je težina dobre vjere i društvene odgovornosti sudionika. Velik dio radno- socijalne regulative primarno prolazi kroz ruke ovih aktera, a tek podredno dolazi na stolove zastupnika u tijelima europske zakonodavne vlasti. Osim toga, pri odlučivanju koriste se istraživački rezultati, odnosno suradnja s akademskom zajednicom. Socijalni dijalog uronjen je u koncept društva znanja. Iskustva iz Hrvatske upozoravaju da su socijalni akteri zauzeli velik dio društvenog prostora, pozivajući se na potporu brojnih članova. Legitimno je očekivati da razumiju da su time preuzeli razmjeran dio društvene odgovornosti, među ostalim i odgovornost da industrijske odnose urone u društvo znanja. Pregovori, pritisci, ucjene i moralna relativizacija morat će ustupiti mjesto argumentiranom i tolerantnom dijalogu, suradnji sa znanstvenicima te proaktivnom odgovornom sudjelovanju u realizaciji preuzetih obveza. U polju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu aktere industrijskih odnosa u Hrvatskoj očekuje mnogo posla. Osim što je utvrđen velik raskorak njihovih doprinosa u odnosu na postignuća u zemljama Europske unije, moraju razumijeti da je poslodavačka utrka za konkurentima često uzrok neodrživim radnim uvjetima. Uz fizičke napore, rad postaje sve više i emocionalno naporan. Između tehnološkog razvoja i unapređivanja radnih uvjeta nema automatizma. U Hrvatskoj je uočljiv raskorak između zatečenog stanja i standarda Europske unije kako u propisima tako i u praksi. Raskorak u propisima bit će otklonjen, ali ostaje potreba otklanjati neprimjerenu praksu koja godinama pokazuje nedostatno sindikalno angažiranje i nesklonost velikog broja poslodavaca da radnicima osiguraju pripadajuća minimalna prava. Dok se sindikalne organizacije ne snalaze, snalaze se neki poslodavci, šireći koncept socijalnog zagađenja, odnosno razvoja na štetu prava i interesa drugih, zbog nedostatnog razumijevanja koliko loši radni uvjeti štete poslovnim rezultatima organizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

Napomena
Disertacija je objavljena kao znanstvena monografija s četiri recenzije pod naslovom Industrijska demokracija i zaštita na radu ; Zagreb : TIM press, 2006. ; 382 str. ; Biblioteka industrijska demokracija ; Recenzenti su prof.dr.sc. Josip Kregar, prof.dr.sc. Željko Potočnjak, prof.dr.sc. Vilim Herman i prof.dr.sc. Marinko Učur.

POVEZANOST RADA