Naslov
Špilja Đutno : prilog poznavanju antičkih nekropola u špiljama
(Cave Đutno : contribution to knowledge of Roman time necropolis in caves)

Autori
Perkić, Domagoj

Izvornik
Subterranea Croatica (1334-5281) 13 (2015), 1; 45-

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
špilja Đutno ; arheološka istraživanja ; rimskodobna nekropola ; kuga
(cave Đutno ; archaeological excavation ; Roman time necropolis ; plague)

Sažetak
Špilja Đutno smještena je na području općine Bosiljevo u Karlovačkoj županiji. Evidentirana je kao arheološki lokalitet na osnovu brojnih površinskih nalaza koji se mogu datirati od ranog brončanog doba, preko rimskog, pa sve do kasnosrednjovjekovnih razdoblja. Međutim, otkrićem željeznih rimskih ključeva i alatki, uz već ranije poznati nalaz srebrene fibule, s pravom se pretpostavilo postojanje rimske nekropole u špilji. U predmetnim istraživanjima je nađeno svega desetak ulomaka keramičkih posuda iz rimskog razdoblja, nekoliko ulomaka ljudskih kostiju, te 29 posebnih nalaza (metalni i koštani predmeti). Među nalazima posebno se ističu 3 nalaza srebrenog i brončanog rimskog novca, dvije koštane kockice za igru, šest željeznih ključeva, jedno željezno koplje, ulomci željeznih klinova, čavala, oštrice noža, zakovice s perforacijom na trnu, amorfni ulomci brončanog lima, jedna srcolika brončana kopča, brončana igla, željezne alatke i sl. Prikupljeni su i uzorci za C-14 analizu koji su datirali antički arheološki sloj u 270. AD godinu +/- 30 godina. Dobiveni rezultat se u potpunosti podudara s datiranjem putem arheoloških nalaza, kako ove tako i ostalih nekropola u speleološkim objektima u razdoblje oko 270. S obzirom na mikro i makroarheološki kontekst, te nađene grobne priloge, s velikom sigurnošću možemo govoriti o postojanju još jedne rimske nekropole u špilji, vjerojatno iz treće četvrtine 3. st. posl. Kr. Kao i kod ostalih špilja, pokojnici su samo polagani na površinu, bez dodatnog ukopavanja, a zbog čestih kasnijih upotreba špilje, gotovo sve ljudske kosti su uništene. U svim svojim segmentima u arheološkom smislu špilja Đutno se uklapa u rijetka nalazišta ovakvog karaktera i predstavlja devijaciju u pogrebnom ritualu rimskog razdoblja. O mogućim razlozima takve devijacije u samo jednom vremenskom razdoblju (treća četvrtina 3. st. posl. Kr.) u više navrata se govorilo kod objave ostalih špilja. Iako za sada to nije moguće egzaktno i dokazati, najizglednija je pretpostavka o posljedicama epidemije kuge (tzv. Ciprijanova kuga) koja je poharala cijelo tadašnje rimsko carstvo i neupitno zahvatila i ove prostore.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA