Naslov
Orebić u 19. stoljeću prema katastru Franje I, sv. 1
(Orebić in the Nineteenth Century according to the Cadastre from the Reign of Emperor Francis I)

Autori
Ipšić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku

Grad
Zagreb : Dubrovnik

Godina
2013

Stranica
246

ISBN
978-953-154-179-4

Ključne riječi
katastar; 19. stoljeće; Orebić; Pelješac; Podgorje; Austrija; Franjo I; gospodarski razvoj; prostorna preobrazba; demografska struktura
(Cadastre; 19th Century; Orebić; Pelješac; Podgorje; Austria; Francis I; economic developoment; spatial transformation; demographic structure)

Sažetak
U Orebiću je 1836. godine - u svrhu ujednačavanja poreznoga sustava - austrijska vlast izvršila katastarsku izmjeru zemljišta te je izrađena opsežna dokumentacija koja, s današnjega stajališta, predstavlja neiscrpan izvor podataka i temeljna je podloga različitim povijesno-znanstvenim spoznajama o razvoju i potencijalima razvoja u 19. stoljeću. Razvijena pomorska djelatnost orebićkih obitelji utjecala je na mnoge aspekte društvenoga, gospodarskoga, prostornoga i demografskoga razvoja, kako u razdoblju Dubrovačke Republike, tako i kroz 19. stoljeće. Pod izravnim utjecajem pomorskoga kapitala u Orebiću su se dogodile mnoge promjene, od promjena u vlasničkoj strukturi i oslobađanja od kmetskih obveza preko razvoja poljoprivredne proizvodnje, izgradnje naselja i izgleda kuća do obiteljske imovine i obiteljskih odnosa. Sve navedene preobrazbe zrcale se u katastarskoj dokumentaciji analizom koje se dolazi do cjelovite slike prostorne strukture, društvenih osobitosti i kulture življenja. Proučavanjem naselja tipa Orebića istodobno se spoznaju obilježja i gradskoga i seoskoga načina života. Kuće okružene vrtovima pomorskih kapetana i brodovlasnika predstavljaju osnovni element u strukturni naselja. Njihovo je oblikovanje bilo pod izravnim utjecajem ladanjskih kompleksa dubrovačkih vlasteoskih obitelji, ali isto tako, putem pomorstva, pod snažnim utjecajima urbanih europskih i svjetskih trendova. Katastar predstavlja i najraniju sustavnu bazu podataka o stanovništvu. Svaki vlasnik/posjednik u katastarskim je upisnicima ubilježen imenom, prezimenom, vrlo često i imenom pokojnoga oca ili muža, svojim zanimanjem, kućnim brojem i mjestom prebivališta. U katastru se nalaze podaci o broju stanovnika, spolnoj i socijalnoj strukturi stanovništva, radnome potencijalu i migracijama, što ga čini jedinstvenom građom za istraživanje demografske strukture, socijalnih promjena i društvene dinamike. Kvantitativnom i kvalitativnom analizom katastarskih upisnika prate se promjene u obiteljskim odnosima, jačanje ili slabljenje pojedinih obitelji, povećanje ili smanjenje obiteljske imovine i običaji u nasljeđivanju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA