Naslov
Osutost šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2011. godine
(Defoliation of forest trees in Croatia in the period 2001-2011)

Autori
Potočić, Nenad ; Seletković, Ivan.

Izvornik
Radovi - Šumarski institut Jastrebarsko (0351-1693) 45 (2013), 2; 211-223

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
ICP Forests; osutost krošanja; klima; suša
(ICP Forests; crown defoliation; climate; drought)

Sažetak
Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests) osnovan je 1985. godine u okviru UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP), s mandatom da motri utjecaj antropogenih čimbenika (pogotovo zračnog onečišćenja) i prirodnih čimbenika stresa na stanje i razvoj šumskih ekosustava u Europi te da doprinese boljem razumijevanju uzročno-posljedičnih veza u šumskim ekosustavima Europe. Hrvatska se projektu priključila 1987. godine. Značajna se osutost krošanja šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2011. godine kretala u rasponu od 20, 6 (2002.) do 27, 7 % (2010.). U razdoblju od 2001. do 2005. godine značajna osutost listača kretala se u rasponu od 14, 4 do 19, 2 %, a kontinuirani rast bilježimo od 2006. godine. Kod četinjača značajna je osutost naglo porasla u 2003. godini, nakon čega se zadržava iznad 70 % do 2006. godine, s maksimumom u 2005. godini (79, 5 %). Isto tako, kod nekih je vrsta (obična bukva, poljski jasen, hrast kitnjak) zabilježeno povećanje značajne osutosti nakon sušnih godina, dok kod npr. hrasta lužnjaka takva pojava nije primijećena. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako se osutost krošanja šumskog drveća, u ovisnosti od vrste, može povezati s klimatskim svojstvima kako tekuće, tako i prethodnih godina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA