Naslov
Stigmatizacija i samopoimanje maloljetnih počinitelja kaznenih djela u Hrvatskoj
(Stigmatization and self-image in juvenile offenders in Croatia)

Autori
Majdak, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Youth Justice

Mjesto i datum
Milton Keynes, Ujedinjeno Kraljevstvo, 23.09.2011. - 25.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
stigmatizacija; samopoimanje; maloljetnih počinitelji kaznenih djela
(stigmatization; self-image; juvenile offenders)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je po prvi puta ispitati doživljaj neformalne stigmatizacije mladih u sukobu sa zakonom u Hrvatskoj, te ispitati doprinos socio-demografskih varijabli, stigmatizacije, samomotrenja i eksternalnosti objašnjenju samopoimanja i samopoštovanja muških maloljetnih počinitelja kaznenih djela s izrečenim izvaninstitucionalnim mjerama (N=146) i mjerama izdvajanja iz obitelji i smještanja u ustanovu (N=126).. Doživljaj stigmatizacije ispitali smo pomoću Upitnika za ispitivanje doživljaja neformalne stigmatizacije (UNS-D, 30 čestica). Upitnik se sastoji od četiri faktora i ispituje doživljaj stigmatizacije od strane osoba iz okoline maloljetnika: roditelja, prijatelja, vršnjaka, susjeda, nastavnika, rođaka i drugih. Sudionici istraživanja bili su mladi u sukobu sa zakonom (N= 272) podijeljeni u tri skupine prema razini formalne stigmatizacije: 1. mladi prema kojima je u pretpripremnom postupku primjenjeno načelo oportuniteta, nisu bili u sudskom postupku i nisu evidentirani kao maloljetni počinitelji kaznenog djela (N= 83), 2. mladi kojima su zbog počinjenog kaznenog djela izrečene izvanzavodske (N= 63) ili mjere izdvajanja iz obitelji i smještaja u ustanovu (N= 126). U istraživanju je korišten i Upitnik o općim i socio-demografskim podacima, Coopersmithov upitnik samopoštovanja, Offerov revidirani upitnik samopoimanja, Skala eksternalnosti, Skala samomotrenja i Upitnik za ispitivanje doživljaja neformalne stigmatizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela. Podaci su obrađeni t-testom, hijerarhijskom regresijskom analizom, a postupno su uvođeni sljedeći blokovi varijabli: prvi blok vezan uz školovanje i dob, drugi blok varijabli vezanih uz broj roditelja i bračno stanje, u trećem bloku dodane su varijable o obrazovanosti i zaposlenosti roditelja te procjeni materijalnog statusa, u četvtrom bloku varijable vezane uz prethodne intervencije prema obitelji i maloljetniku, u petom bloku varijable formalne i neformalne stigmatizacije, te u šestom bloku varijable samomotrenja i eksternalnosti. Rezultati koje smo dobili idu u prilog teorijama etiketiranja i pokazuju da mladi koji su smješteni u ustanove (jača formalna stigmatizacija) doživljavaju više neformalne stigmatizacije od svih osoba iz okoline u odnosu na ostale maloljetnike (s primjenjenim načelom oportuniteta i izrečenim izvanzavodskim mjerama). Između maloljetnika s primjenjenim načelom oportuniteta i maloljetnika s izrečenim izvanzavodskim mjerama nema statistički značajne razlike u doživljaju neformalne stigmatizacije (bez obzira na razliku u formalnoj stigmatizaciji). Uključenim varijablama objašnjeno je 46% varijance samopoimanja i 42% varijance samopoštovanja maloljetnih počinitelja kaznenih djela. Najboljim prediktorima samopoimanja pokazale su se formalna i neformalna stigmatizacija te procjena materijalnog stanja vlastite obitelji, dok su se prediktorima samopoštovanja uz neformalnu stigmatizaciju pokazale još eksternalnost, procjena materijalnog stanja vlastite obitelji, broj prethodno pokrenutih postupaka pred sudom za kazneno djelo i dob sudionika.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA