Naslov
Izlet u muzej na mala vrata - prema teoriji slikovnice
(A Trip to The Museum Through The "Little door" - towards a Theory of Picturebook)

Autori
Zalar, Diana ; Balić Šimrak, Antonija ; Rupčić, Stjepko

Prevoditelji
Žmegač Horvat, Aleksandra ; Andraka, Marija ; Bilić-Štefan, Milka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, strucna

Izdavač
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2014

Stranica
113

ISBN
978-953-7210-73-1

Ključne riječi
muzejska slikovnica ; tipologija ; hrvatska baština
(museum picturebook ; tipology ; Croatian heritage)

Sažetak
Dvojezična znanstvena monografija o nacionalnom korpusu slikovnica za djecu koje su tiskali hrvatski muzeji. Slikovnice su istražene, popisane, kategorizirane prema nekoliko kriterija i analizirane s više znanstvenih očišta. Muzejske slikovnice, njih trideset i dvije sakupljene tijekom istraživanja iz svih županija Hrvatske, dosad nezamijećene u znanstvenoj javnosti, tiskane su već tijekom dužega razdoblja od tridesetak godina. One su obično integralni dio ili kasniji produkt složenih i razgranatih muzejskih projekata posvećenih djeci. U uvodu naslovljenom Zašto muzeji tiskaju slikovnice/ Reasons Why Museums Publish Picturebooks iznesena su saznanja o djelatnostima muzeja koja su u suvremenom društvu prepoznata kao okruženja u kojima se provodi informalna edukacija kao dio cjeloživotnog obrazovanja. Obrazloženi su i mjesto muzejske slikovnice u tom kontekstu, i razlozi njena pojavljivanja. U poglavlju naslovljenom O iznenađujuće sadržajnom izletu u muzej – na mala vrata/ About a Suprisingly Meaningful Visit to the Museum – through the „Little Door“ opisani su tijek istraživanja na terenu i suradnja sa Muzejskim dokumentacijskim centrom u Zagrebu, te je izložen temeljni koncept istraživanja koji će se dalje slijediti u knjizi. Donesen je cjeloviti popis sa najvažnijim podacima slikovnica koje će biti analizirane. U poglavlju naslovljenom Hrvatska muzejska slikovnica kao čuvar baštine/ The Croatian Museum Picturebook as a Heritage Preserver istražene su njihove strukturne, tematske, jezične i likovne osobitosti, predložena je prva tipologija hrvatskih muzejskih slikovnica i postavljene granice razlikovanja prema drugim muzejskim publikacijama (vodičima, katalozima, radnim materijalima i dr.) koje se tiskaju za djecu. Tipologija muzejskih slikovnica orijentirana na tekst ponudila je razlikovanje slikovnica koje u prvome redu promiču vrijednosti postava određenog muzeja ; onih koje su orijentirane manje na promicanje postava muzeja a više na neki aspekt hrvatske baštine ; slikovnica popularno znanstvene tematike (prvenstveno edukativnih) ; biografskih slikovnica o znamenitim osobama ; slikovnica slovarica (glagoljaških i latiničkih) ; slikovnica igračaka u svrhu razvijanja jezičnog izražavanja i mašte ; slikovnica dječjih radova ; djela na granici slikovnice i ilustrirane knjige. U poglavlju naslovljenom Slikovnica – složena igra/ The Picturebook – a Complex Game analizom istih slikovnica s obzirom na likovnost ponuđena je podjela prema kriterijima potpuno promišljenog cjelovitog autorskog koncepta slikovnice ; dizajnerskog koncepta ; tradicionalnog pristupa ; uporabe dječjih radova kao ilustracija. Svaka od tih skupina analizirana je zasebno. U poglavlju naslovljenom Slikovnica i jest i nije dječja knjiga/ The Picturebook Is Not Just Another Children's Book vizura je usmjerena prema spoznajnim i emocionalnim fenomenima koje uzrokuju slikovne prezentacije sadržaja kroz povijest, te ludizam suvremenog „urastanja“ medija u nastajanje slikovnica. U knjizi je istaknut pogled na slikovnicu prvenstveno kao na umjetničku činjenicu (što je bitan analitički kriterij i primarno je veže za muzej kao ustanovu), ali i na povijesni, pedagoški i kulturološki aspekt korpusa o kojemu je riječ. Na kraju knjige je oduži (P)opis slikovnica/ Picturebooks list o kojima je riječ sa ilustracijama naslovnica, pripadajućim opširnim podacima o broju i imenima sudionika koji su ih stvarali, projektima čiji su integralni dio, prevoditeljima i drugim suradnicima, itd.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Znanstveni doprinos knjige sadržan je u tome što
je riječ o prvom cjelovitijem proučavanju
nacionalnog korpusa muzejske slikovnice, s
umjetničkog i teorijskog stanovišta. Dosad je
izašla samo jedna publikacija u kojoj se one
spominju, ali u kontekstu sveukupnih izdanja
muzeja za djecu i mlade, koja su vrlo raznovrsna i
najčešće primarno pedagoški i didaktički
profilirana. Istraživanje je odobreno na natječaju
Sveučilišta u Zagrebu i podržano financijski, te
je rezultiralo ovom knjigom. Provedeno je na
području cjelokupnog teritorija Hrvatske, tj. svih
županija. S obzirom na knjižno razvijenije i veće
europske zemlje, u Hrvatskoj je sakupljen
respektabilno velik broj tiskanih nuzejskih
slikovnica (32), koje su u knjizi popisane,
kategorizirane i detaljno predstavljene. Ostvarena
je značajna suradnja sa muzejima diljem Hrvatske.
Budući da ova izdanja najčešće nisu dostupna u
knjižnicama niti na drugim javnim mjestima osim u
muzejima, te (djelomice) u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici i Muzejskom
dokumentacijskom centru u Zagrebu, knjiga je
jedina znanstvena i stručna publikacija gdje se
može naći cjelokupni nacionalni korpus muzejskih
slikovnica tiskanih do lipnja 2014. godine. Osim
toga, autori su ponudili tipologizaciju prema
kriterijima povezanima s umjetničkim tekstom
slikovnica, kao i onu povezanu s njihovom
likovnošću, na osnovi kojih su provedene analize,
ustanovljena važnost izdanja i njena
korespondencija sa školskim kurikulom i suvremenim
medijima. Time su postavljeni temelji za opravdano
ustanovljivanje i usustavljivanje nove podvrste
suvremene slikovnice namijenjene djeci i mladima,
a to je hrvatska muzejska slikovnica. Knjiga je
imala vrlo dobar odjek, na određeni način povezala
je istraživače i pedagoške radnike različitih
struka (primjerice nastavnike UF i voditeljicu
knjižnice MDC Snježanu Radovanliju Mileusnić koja
je u Muzejskom edukacijskom centru organizirala i
stručni skup vezan za muzejske publikacije), u
nekim sredinama potaknula je nove ideje, tješnju
suradnju muzejskih pedagoga i umjetnika, nastanak
novih muzejskih slikovnica koje povremeno pristižu
autorima. Na prikupljanju podataka i sortiranju
sudjelovala je i studentica Josipa Hodalj u sklopu
izbornog predmeta Volontiranje, kojoj je to bilo
iznimno iskustvo. Na Učiteljskom fakultetu u
Zagrebu nastao je i prvi fond muzejskih slikovnica
koji je bio prijeko potreban u nastavi vezanoj za
dječju književnost, likovnu kulturu i sveukupnu
hrvatsku nacionalnu baštinu. Tiskana je
dvojezično, tako da je cjelokupni tekst knjige
tiskan dvostupčano, na hrvatskom i engleskom
jeziku.

POVEZANOST RADA